Žito grupa ulaže 64 milijuna kuna u bioplinska postrojenja

marko-pipunic-zito-midiProizvodnja bioplina trebala bi početi već u prosincu, a prve isporuke električne energije u distribucijsku mrežu očekuju se u siječnju, otkrio je za www.banka.hr vlasnik Žita Marko Pipunić

Osječka Žito grupa ima ambiciozne planove za ulaganja u obnovljive izvore energije, točnije niz bioplinskih postrojenja.

Prva dva postrojenja vrijedna 64 milijuna kuna grade se u sklopu objekata tvrtki Novi agrar i Farma muznih krava Mala Branjevina, koje su od Hrvatske energetske regulatorne agencije već dobile rješenje o stjecanju povlaštenog proizvođača električne energije.

Planirana je snaga svakog postrojenja 1 megavat, a godišnja proizvodnja električne energije trebala bi dosegnuti 8,2 gigavatsata (GWh).

“Postrojenja bi trebala početi proizvoditi bioplin već u prosincu, dok se u siječnju očekuje početak isporuke električne energije u distribucijsku mrežu”, kazao je za www.banka.hr vlasnik i predsjednik uprave Žito grupe Marko Pipunić.

Na pitanje za koliko vremena očekuje povrat ulaganja, Pipunić kaže da je to teško odrediti zbog varijabilne cijene sirovina, ali da je to svakako unutar poticajnog razdoblja od 12 godina. Također je otkrio da su njihovi planovi mnogo opsežniji od dva bioplinska postrojenja, pa tako trenutno analiziraju druge lokacije i izrađuju projektnu dokumentaciju za iduća postrojenja.

Objašnjavajući zašto se Žito grupa odlučila na ulaganja u energetiku, Pipunić je kazao kako je jedan od razloga prilagođavanje sve strožijim europskim zahtjevima za zaštitu okoliša.

“U stočarstvu je posebice bitno propisano zbrinuti neizbježan kruti i tekući stajnjak, a zadnjih se petnaestak godina radi na primjeni i investiranju u nove tehnologije. Imajući u vidu zahtjevne standarde ali i ograničene zemljišne resurse za zbrinjavanje stajnjaka s farmi, u Žito grupi radimo na uspostavljanju efikasnog sustava gospodarenja biljnim i životinjskim otpadom. Bioplinska postrojenja, odnosno elektrane na bioplin kao pogonsko gorivo, ekonomski su i tehnološki opravdana ulaganja u nove tehnologije. Osim prihoda od proizvedene električne energije kao primarnog benefita, tu su i ostale koristi – toplinska energija, visokovrijedno gnojivo, smanjenje količine otpada te stvaranje novih radnih mjesta.”

Trend ulaganja u obnovljive izvore
Inače, ulazak u sektor energetike, odnosno gradnju bioplinskih postrojenja, najavile su i druge grupacije poput Nexe grupe i Agrokora.

Agrokoru je nedavno EBRD odobrila 5 milijuna eura zajma za izgradnju pogona za proizvodnju toplinske i električne energije u Gradecu, 40 kilometara od Zagreba, koji će kao primarno gorivo koristiti bioplin.

To je tek početak Agrokorovih investicija u energetiku, a u planu je  razvoj više sličnih projekata ukupnog proizvodnog kapaciteta do 30 megavata. Agrokorovo prvo postrojenje kapaciteta 1 MW električne energije i do 1 MW toplinske energije trebalo bi biti dovršeno do rujna 2012.

Na zamolbu da komentira činjenicu što se niz kompanija okreće ulaganjima u ovaj segment obnovljivih izvora, Pipunić je potvrdio kako bioplinske elektrane i drugi distribuirani izvori energije trenutno predstavljaju dobra ulaganja.

“Kod nas je to još u začetku, no u Europi funkcionira godinama i pomaže selu i ruralnim krajevima podići energetsku učinkovitost, postići energetsku neovisnost kao i riješiti probleme zaštite okoliša. Također, u skladu je s ciljevima održivog razvitka Hrvatske do 2020. koji podrazumijevaju povećanje udjela obnovljivih izvora energije na 20 posto ukupne potrošnje, smanjenje potrošnje za 20 posto, te 20-postotno smanjenje emisije CO2”, napominje Pipunić.

No, on također upozorava na mukotrpnu administrativnu proceduru kod razvoja te realizacije ovakvih i drugih projekata obnovljivih izvora energije. Stoga bi, poručuje, hitno trebalo revidirati i pojednostaviti važeće zakonske propise i pravilnike, te na tu temu dogovoriti sastanak investitora, regulatora i predstavnika Vlade. (Bankamagazin)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *