Delo: Kakva je meta Mercator?

mercator-centar-ftd1Mercator je prilično zadužen, ali svoje obveze uredno podmiruje. U vlasništvu ima i brojne nekretnine pa ga se može nazvati i najvećim nekretninskim fondom u regiji

Gospodarska kriza pogodila je i najveći slovenski trgovački lanac. Mercatorov udjel na domaćem tržištu pada, a na stranim tržištima raste, ali taj rast povezan je s drugim rizicima, piše slovenski dnevni list Delo.

Mercator je prilično zadužen, a njegove obveze su posljednjih godina snažno porasle. No, slovenski trgovački lanac svoje obveze uredno podmiruje i – za razliku od većine slovenskih kompanija – bankama je dobrodošao komitent. U usporedbi s drugim slovenskim tvrtkama koje se trenutno prodaju, Mercator je “pravo obiteljsko srebro”, zaključuje Delo.

Grupa Mercator je lani na tržištima jugoistočne Europe od prodaje prihodovala 2,78 milijardi eura, što je gotovo sedam posto više nego prethodne godine. Rezultat je donekle obezvrijeđen deprecijacijom dinara i kune.

Prodaja je porasla na većini tržišta. Neto dobit iznosila je 30,4 milijuna eura.

Lani je slovenska tvrtka isplatila 27 milijuna eura dividende, a ove godine dioničari su dobili 8 eura po dionici – ukupno 30,1 milijun eura.

Mercator nije samo najveći trgovački lanac u regiji – u vlasništvu ima i 1.188.149 kvadratnih metara nekretnina. Zato bismo ga mogli nazvati i najvećim nekretninskim fondom u regiji, navodi Delo. Te nekretnine vrijedne su oko 1,7 milijardi eura. U Mercatoru već neko vrijeme planiraju unovčiti trećinu tog portfelja, a novac bi namijenili za idući razvojni ciklus te za smanjenje duga.

U prvih šest mjeseci ove godine Grupa Mercator prihodovala je 1,4 milijarde eura uz neto dobit od 18,5 milijuna eura. U usporedbi s istim lanjskim razdobljem prihodi su porasli za šest posto, a neto dobit za pet posto.

U sniženje maloprodajnih cijena Mercator je uložio gotovo 12 milijuna eura. Nižim maržama željelo se očuvati kupovnu moć potrošača. Za ulaganja je namijenjeno 67,8 milijuna eura, većinom u razvoj maloprodajne mreže. U tom razdoblju otvoreno je više od 31.000 kvadratnih metara bruto novih površina, od kojih je gotovo polovica u Srbiji.

U polugodišnjem izvješću uprava kompanije tvrdi da se i dalje smanjuje opseg i struktura potrošnje. Nezaposlenost raste, a poskupljuju osnovne sirovine. Platna nedisciplina raste, banke smanjuju kreditnu aktivnost, troškovi financiranja rast.

Kompanija je na to morala reagirati. Uz mjere za očuvanje kupovne moći potrošača (zamrzavanje i snižavanje cijena robe), za drugu polovicu godine najavljena su dva nova strateška projekta: osvježenje ponude market.programa u Sloveniji i osnivanje lanca za prodaju tehničke robe.

Time bi se prilagodio i racionalizirao asortiman, povećao udjel vlastitih robnih marki, modernizirala prodaja i uvele bi se nove promotivne aktivnosti. U Mercatoru tvrde da ponuda neće biti siromašnija, nego bogatija. Cilj je da se još više razlikuju od ponude diskontnih trgovačkih lanaca.

Reorganizacijom Mercator polako gasi svoju klasičnu maloprodaju. Drugim projektom osnovao bi se lanac trgovina tehničkom robom i proizvodima za kućanstvo kao samostalno poduzeće po uzoru na uspješno preoblikovanje tekstilne i sportske prodaje u tvrtke Modiana i Intersport. (Bankamagazin)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *