U Hrvatskoj veća koncentracija maloprodaje nego u BiH i Srbiji

trgovina-maloprodaja-tuzla-ftdHrvatsko tržište maloprodaje obilježava relativno značajan udjel velikih i modernih prodajnih kanala budući da hipermarketi i supermarketi zajedno zauzimaju polovinu ukupnog prometa na tržištu robe široke potrošnje, dok je u Bosni i Hercegovini i Srbiji još uvijek značajna zastupljenost malih dućana, pokazuje analiza agencije GfK.

U Hrvatskoj male trgovine gube utrku s velikim formatima i njihovo udjel ne prelazi 30 posto prometa, kaže se u GfK-ovom izvještaju o analizi maloprodajnog tržišta u “Jadranskoj regiji”.

U Bosni i Hercegovini su za više od polovine prometa zaslužni hipermarketi i supermarketi, ali nedostaju diskontni lanci i cash&carry formati pa male trgovine zauzimaju preko 40 posto tržišta. U Srbiji je udjel hipermarketa pet posto, a zajedno sa supermarketima čine tek oko 28 posto prometa, dok su male trgovine trgovine zaslužne za 54 posto prometa.

U skladu s takvom strukturom maloprodajnih formata je i snaga vodećih lanaca. Prvih 10 lanaca u Hrvatskoj zauzimaju tri četvrtine tržišta, u BiH 45 posto, a u Srbiji oko 41 posto.

Ako je suditi prema strukturi maloprodaje i snazi vodećih lanaca, Hrvatska se značajno približila razvijenim tržištima zemalja srednje Europe, ističu u GfK-u.

Koncentracija vodećih trgovačkih lanaca ima utjecaj na pojavu i značajniji rast udjela trgovačkih marki. Tako je u BiH njihov udio dva posto, u Srbiji se očekuje da će u ovoj godini dosegnuti promet od oko četiri posto, dok je u Hrvatskoj već viši od 18 posto.

Prema podacima GfK-a, u Srbiji potrošači zbog krize rjeđe odlaze i u velike i u male nabavke te kupuju samo ono što im je neophodno za kućanstvo. Stoga je potrošnja u Srbiji u konstantnom padu već duže razdoblje.

U Hrvatskoj je zadržan isti broj odlazaka u kupovinu, ali kupci su se više okrenuli promocijama, popustima, trgovačkim markama te općenito jeftinijim proizvodima i to je razlog što u Hrvatskoj nije došlo do toliko velikog pada kao u Srbiji, kažu u GfK-u.

U BiH je pak razina potrošnje u blagom trendu rasta sve do 2010. godine kada počinje izraženiji pad potrošnje i broja odlazaka u kupovinu. (H)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *