Urod jabuka upola slabiji nego lani

jabuke-urod-berba-largeHrvatski prerađivači drže da će ove godine biti pet posto više jabuka na europskom tržištu, a sedam posto na svjetskom. Iako su stare zalihe potrošene, jabuke će lanjsku maloprodajnu cijenu zadržati i u sljedećih 12 mjeseci

U jednoj od najlošijih godina u domaćem voćarstvu, ponajprije zbog vrlo nepovoljnih klimatskih uvjeta, berba jabuka s otprilike 25.000 tona bit će upola slabija nego prošle godine.

Frane Ivković, glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ), rekao nam je da domaći potrošači u prosjeku konzumiraju između 12 i 15 kilograma jabuka na godinu, za razliku od zemalja EU-a gdje je ta potrošnja 40 do 60 kilograma po stanovniku.

Dodaje da je u sklopu operativnog programa podizanja trajnih nasada podignuto 15.000 hektara voćnjaka u Hrvatskoj, ali da zbog neorganizirane proizvodnje, u prvom redu nedostaje zadruga, izostao očekivani učinak.

Primjerice, veća domaća potrošnja od 20 kilograma jabuka po stanovniku na godinu zahtijevala bi proizvodnju od 200.000 tona jabuka. Uz to, kaže, postoji interes više zemalja, od Rusije, Afrike do onih nordijskih, za uvoz jabuka iz Hrvatske.

Poremećaje na domaćem tržištu jako su osjetili rasadničari, koji su se okrenuli izvozu sadnica na prestižna europska tržišta, kao što su ona u Belgiji i Nizozemskoj. No, problem je, kaže Ivković, što nema upita za nove voćnjake u Hrvatskoj.

Domaći prerađivači drže da će ove godine biti pet posto više jabuka na europskom tržištu, a sedam posto na svjetskom. Iako su stare zalihe potrošene, jabuke će lanjsku maloprodajnu cijenu zadržati i u sljedećih 12 mjeseci.

Dobra je vijest da će otkupljivači otkupiti sve ponuđene industrijske jabuke na domaćem tržištu, koje će plasirati u preradu i za domaće i za izvozno tržište. Na njima su Dona, kao i Vindija i Jamnica konkurentni jer država subvencionira otkup domaćih jabuka. Lani je otkupna cijena industrijskih jabuka bila između 45 i 65 lipa, a država je izdvojila dodatnih 40 lipa po kilogramu, a tako će biti i ove godine.

No, problem je što domaće tržište jabuka, ali i drugog voća nije uređeno. Nije poznata stvarna proizvodnja jabuka koja se procjenjuje na 90.000 tona. Pojedini proizvođači, naime, skrivaju podatke, što nije dobro.

Ivković upozorava da voća, ponajprije krušaka, nemamo dovoljno ni za domaće potrebe, a da istodobno urod propada na obiteljskim gospodarstvima, jer ga se vlasnicima, osim za sebe, ne isplati brati.

Što se tiče otkupne cijene, ne očekuje se nagli rast kao lani, ali ni nagli pad cijene kao prije tri godine.

Na globalnom tržištu jabuka Kina dominira, a u Uniji najveća je proizvodnja tog voća u Austriji, Belgiji, Bugarskoj, Češkoj i Njemačkoj.

Hrvatska nije članica Svjetske organizacije proizvođača jabuka i krušaka (WAPA) koja je nedavno održala kongres u Ljubljani, na kojem su utvrđeni globalni trendovi kako bi se dogovorile i cijene za iduće razdoblje. (Vjesnik)

Komentari

  1. Laid kaže

    Jelena, gledao sam na sve stnrae i nisam mnogo uradio, za taj prostor ima neki stari detaljni plan koga nema na saitu Urb. zavoda Beograda niti u Direkciji. Moguće je jedino od njih to tražiti. Za vaš posao najbolje je da odete na Google i skinete vrlo skoro apdejtovan satelitsli snimak u razmeri koju želite i da tako obezbedite podlogu. Sa Googlom možete imati i detalj ali i širu gradski celinu sa panoramskim fotkama i nazivima zgrada. srećno u radu … pozdrav Djordje

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *