Maloprodaja u regiji: Tri tržišta, tri priče

kosarice-za-kupnju-vizual-midiStupanj razvoja maloprodaje u Jadranskoj regiji dosta se razlikuje od zemlje do zemlje, kao uostalom i razina njihova ukupnog gospodarskog razvoja

Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Srbija, tri susjedne zemlje, nekad dio jedinstvenog tržišta, u proteklih 20 godina imale su različite puteve kada je u pitanju razvoj trgovine na malo robom široke potrošnje.

Promatrajući ova tržišta u jednoj slici, stječe se dojam kao da se putuje kroz vrijeme pa se, promatrajući jedno tržište, može prepoznati kako je ono drugo stajalo upravo na istoj toj točki unazad samo nekoliko godina.

Po tome bismo mogli sa sigurnošću odrediti kako će se odvijati maloprodajni procesi, čak i kada se uzmu apsolutne specifičnosti svakog tržišta ponaosob.

(DE)KONCENTRACIJA

Promatrajući strukturu maloprodaje po pojedinim formatima prodavaonica u tri spomenute zemlje, već se na prvi pogled uočavaju određene specifičnosti.

Hrvatska se ističe relativno značajnim učešćem velikih, modernih kanala jer hipermarketi i supermarketi zajedno zauzimaju polovinu ukupnog prometa na tržištu robe široke potrošnje.

Na hrvatskom je tržištu prisutan i jedan diskontni lanac (Lidl) koji konstantno i ubrzano raste, najviše na uštrb cash&carry formata. Male trgovine sve više gube trku s velikim formatima i njihovo učešće ne prelazi 30 posto prometa u sektoru.

S druge strane, u BiH je situacija ponešto drugačija. Iako su veliki trgovci također osvojili značajan dio tržišta, jer su za više od polovine prometa zaslužni hipermarketi i supermarketi, na ovom tržištu nedostaju i diskontni lanci i cash&carry formati maloprodaje pa ne treba čuditi što male trgovine sudjeluju s više od 40 posto udjela u prometu trgovine na malo robom široke potrošnje.

Pogled na situaciju u Srbiji donosi treću priču koja ima više različitosti nego li sličnosti s prethodne dvije. Naime, hipermarketi kao da su zamrznuli svoje učešće i to na svega oko pet posto, te zajedno sa supermarketima čine tek oko 28 posto prometa u maloprodaji. Srpsko je tržište još uvijek izrazito segmentirano, a male trgovine su zaslužne za čak 54 posto prometa.

VODEĆI LANCI

U skladu s ovakvom strukturom maloprodajnih formata ide i snaga vodećih trgovačkih lanaca. Prvih deset maloprodajnih igrača u Hrvatskoj zauzimaju tri četvrtine tržišta, u BiH je to na razini od oko 45 posto, a u Srbiji oko 41 posto.

Ako je suditi prema strukturi maloprodaje i snazi vodećih lanaca, Hrvatska se značajno približila razvijenim tržištima zemalja središnje Europe. Koncentracija vodećih trgovačkih lanaca jedna je od pretpostavki pojave i značajnijeg rasta trgovačkih marki.

Tako je u Bosni i Hercegovini učešće trgovačkih marki na razini od oko samo dva posto, u Srbiji se očekuje da će u ovoj godini dosegnuti promet od oko četiri posto, dok je u Hrvatskoj njihov udio već premašio 18 posto. Ipak, treba naglasiti da je u Hrvatskoj dodatni impuls brzom razvoju trgovačkih marki potaknut pojavnom diskontnog lanca Lidla.

KUPOVNE MOĆI
Podacima iz GfK-ovog Panela kućanstava mogu se pratiti i promjene u kupovnom ponašanju te uočiti model kako se kupci bore s gospodarskom krizom. Zanimljivo je da su u Srbiji potrošači odlučili rjeđe odlaziti u nabavu namirnica.

Rjeđe odlaze i u velike i u male nabavke te kupuju planski – samo ono što im je neophodno za kućanstvo. Stoga je potrošnja u Srbiji u konstantnom padu već duže razdoblje. U Hrvatskoj je zadržan isti broj odlazaka u kupovinu, ali kupci su se mnogo više okrenuli raznim promocijama, popustima, trgovačkim markama te, općenito, jeftinijim proizvodima (downtrading).

To je razlog zašto u Hrvatskoj nije došlo do toliko velikog pada osobne potrošnje, kao što je to bio slučaj u Srbiji. U BiH je pak razina potrošnje bilježila blagi trend rasta sve do 2010. godine kada počinje izraženiji pad kako osobne potrošnje građana, tako i broja njihovih odlazaka u kupovinu.

Navedeni podaci za ove tri zemlje zorno ukazuju na to kako svaki trgovac mora planirati posve različite pristupe u izgradnji svoje strategije nastupa u pojedinoj zemlji i prilagoditi svoje aktivnosti lokalnim specifičnostima.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *