Započeo projekt “Riba Hrvatske-Jedi što vrijedi”

riba-hrvatska-jedi-sto-vrijedi-zagreb-standovi-largeNa zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića jučer je započeo projekt marketinške promocije proizvoda ribarstva “Riba Hrvatske-Jedi što vrijedi” kojim se želi potaknuti potrošnja proizvoda hrvatskog ribarstva te podići svijest potrošača o proizvodima ribarstva kao visokovrijednim namirnicama.

Riba je najzdravija hrana te je kroz projekt promocije potrebno stvarati naviku jedenja ribe, a bez sustavnog učenja jedenja ribe nema niti povećanja potrošnje.

Rekao je to Miro Kučić, predsjednik Vijeća Udruženja ribarstva i prerade ribe HGK na okruglom stolu održanom 24. studenoga u Klubu književnika u Zagrebu pod nazivom “Riba Hrvatske – zdravlje, tradicija i perspektive”, a na temu važnosti ribe u prehrani odnosno njenoj nutritivnoj vrijednosti, važnosti ribe u nacionalnom kulinarstvu i perspektivama te ukupnom potencijalu hrvatskog ribarstva.

Okrugli je stol održan u okviru promocije projekta “Riba Hrvatske – Jedi što vrijedi”, koja je jučer održana na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu.

Za vrijeme promocije na Trgu bana Josipa Jelačića vrhunski kuhari su pripremali jela od raznovrsnih proizvoda ribarstva koji su prodavani na 13 štandova po simboličnoj cijeni od pet kuna, a prikupljeni je novac namijenjen za humanitarne svrhe, točnije dječjem vrtiću “Vukovar 1” u Vukovaru. O velikom odazivu građana svjedoči i podijeljenih 5000 porcija, odnosno 1500 kg ribe.

Cilj je ove nacionalne marketinške kampanje pridonijeti povećanju potrošnje proizvoda hrvatskog ribarstva u Hrvatskoj te raditi na podizanju svijesti potrošača o proizvodima ribarstva kao visokovrijednim namirnicama.

Projekt su zajednički pokrenuli Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora, a u njegovu provedbu su uključeni i Ministarstvo turizma, ribarske zadruge kao i niz stručnih i znanstvenih institucija i suradnika.

Na okruglome stolu državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Tonči Božanić naglasio je značaj ove promocije, a osobito radi povećanja potrošnje ribe u Hrvatskoj, koja iznosi godišnje devet kilograma, na 12 ili 13 kilograma.

U proteklim desetljećima potrošnja je ribe povećana tek za pet do sedam posto godišnje, a kod svih zemalja koje su značajno povećale potrošnju ribe sustavne su promocije trajale od 10 do 20 godina, istaknuo je Kučić dodavši kako je mala plava riba najhranjivija riba te treba voditi računa o obnovljivosti toga resursa.

Predsjednik Ceha ribara HOK-a, Vladan Bojić, istaknuo je kako je riba vrijedna namirnica u prehrani, čiju potrošnju kroz akciju treba poticati, ljude naučiti te pokazati kolika je vrijednost ribe. Domaći ribari, većinom disperzirani, također su zainteresirani za povećanje potrošnje ribe radi unaprjeđenja djelatnosti te postizanja bolje cijene, rekao je Bojić.

Dr. Sanja Vidaček s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta naglasila je visoku prehrambenu vrijednost ribe, školjki i rakova, te njezinu nezamjenjivost u optimiranju prehrane.

Riba je izvor punovrijednih bjelančevina i nezamjenjiv je izvor Omega 3 masnih kiselina. Njihova je uloga u zdravlju višestruka, osobito jer smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti te pospješuje rad mozga, a najviše ga ima u plavoj ribi, kazala je Vidaček.

Također, riba je i izvor minerala – selena, joda, kalcija, fosfora, te vitamina A, D i E te B skupine, kazala je Vidaček napomenuvši kako 90 posto ukupnog ulova na Jadranu čini plava riba, dok bijela riba čini 10 posto ulova.

Kod bijele ribe najznačajniji je oslić, koji ima nešto manje Omega 3 kiselina, a kod slatkovodne ribe Omega 3 masnih kiselina ima ponajviše kod pastrva, a manje kod šarana.

Bitno je jesti što svježiju ribu zbog njezine oksidacije, rekla je Vidačak te napomenula kako je kod kuhanja najmanji gubitak Omega 3 kiselina, a kod pečenja od pet do 18 posto te kod prženja od 10 do 20 posto.

Novinar Rene Bakalović naglasio je kako je konzumacija ribe, plodova mora i slatkovodne ribe temelj za najukusniju gastronomiju te se može uživati u vrhunskim objedima po cijeni nižoj od mesnih obroka. Odnos prema divljoj ribi kao deliciji i usmjeravanje prema uzgoju ribe ima odličnu perspektivu u Hrvatskoj jer nam čak i Japanci dolaze radi tune, koja se hrani svježom srdelom.

Norvežani su također primijetili mogućnost uzgoja morske pastrve na Jadranu kao izrazito kvalitetne ribe. Hrvatski su potencijali veliki, a naš dugoročni cilj treba biti pozicioniranje u svijetu po izvrsno uzgojenoj ribi, školjkama, a ima ideja i za uzgoj rakova, istaknuo je Bakalović dodavši kako je inicijativa u okviru ove akcije i izrada kuharice usmjerene na spravljanje jeftine ukusne ribe i njezino brzo pripremanje.

Književnik Veljko Barbijeri podsjetio je na povijest konzumacije ribe u našim krajevima, gdje je sinonim na našu obalu plava riba, a koja seže i 6000 godina prije nove ere. O pripremanju ribe pisali su i antički pisci, a srednjovjekovni zapisi su nešto oskudniji no bilježe se kroz gradske statute i pravila o ribarstvu, istaknuo je Barbijeri.

Na pitanje koji su razlozi niske potrošnje ribe u Hrvatskoj spomenuti su rezultati provedenih istraživanja o potrošnji ribe po kojima je temeljni razlog cijena, a drugi je razlog dostupnost ribe.

Naime, hrvatski građani smatraju da ponuda ribe nije zadovoljavajuća, a mogućnost kupovine ograničena (većinom u ribarnicama u rano jutro). No, istaknuto je kako je opskrba ribom sve bolje, a tome je pridonijela i ponuda u trgovačkim lancima.

riba-hrvatska-jedi-sto-vrijedi-zagreb-kuhar-largeMinistarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja pokušava poticati interesno udruživanje ribara te osnivanje tržišta ribe, istaknuo je državni tajnik Božanić.

Kod nas ne funkcionira tržište ribe, a najbolje je ribom opskrbljen Zagreb, istaknuo je Kučić dodavši kako nismo uspjeli stvoriti naviku jedenja ribe, a bez sustavnog učenja jedenja ribe nema niti potrošnje jer smo zapostavili ribu i ribarstvo kao nacionalnu granu gospodarstva.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *