Jerzy – George Glinka: Kupac je naš poslodavac

jerzy-glinka-maroje-sabljic-largeKomercijalni direktor Tesca za središnju Europu, Jerzy – George Glinka, otvoreno govori o aktualnim pitanjima hrvatske i globalne maloprodaje, mogućnostima, promjenama i izazovima

Trgovina na malo oduvijek ima isti cilj koji će vrijediti i u budućnosti: kupcima ponuditi najbolje proizvode po cijenama koje će ih zadovoljiti. To je jedini faktor koji nije podložan promjeni, kaže Jerzy – George Glinka, komercijalni direktor prehrambenog sektora za središnju Europu u okviru trgovačkog lanca Tesco.

Recite nam za početak svoje dojmove s druge regionalne konferencije prehrambene industrije – FMCG & Retail Arena, na kojoj ste sudjelovali u razgovoru o novim trendovima u maloprodaji.
Prvo bih htio zahvaliti na pozivu i prilici da sudjelujem na ovoj konferenciji te moram priznati kako sam zadivljen ovim događajem. Smatram da je izuzetno dobro organiziran i profesionalno vođen te da je okupio vodeće ljude maloprodajnih tvrtki iz cijele Europe.

Cijenim to što mi je pružena prilika da izrazim svoja saznanja o novim trendovima u maloprodaji, ali još i više priliku da čujem što o njima misli tako uvažena publika. Nadam se da mi ovaj prvi neće biti i zadnji puta da sam sudjelovao.

Jeste li sada prvi puta u Hrvatskoj i kako biste ocijenili poslovni potencijal regije?
Ovo je moj treći posjet Hrvatskoj. Već sam bio u prilici posjetiti neke od tvornica i poljoprivrednih gospodarstava u vašoj prekrasnoj zemlji. Mišljenja sam da je vaša kvaliteta kao dobavljača u samom europskom vrhu.

Prema onome što sam vidio smatram kako Hrvatska ima velik potencijal, posebno u poljoprivredi i proizvodnji potrošačkih dobara. Ta bi područja tvrtke iz regije trebale bolje istražiti.

Surađuje li Tesco s dobavljačima/proizvođačima iz Hrvatske i regije?
Da, Tesco surađuje s nekim dobavljačima i proizvođačima iz Hrvatske. Međutim, ta je suradnja još u povojima te postoji još puno prostora za napredak. Osobno mi se čini kako hrvatski dobavljači nisu dovoljno istražili svoj potencijal, a glavni razlog koji usporava naš napredak jest činjenica da Hrvatska još nije članica EU.

Upravo to predstavlja najveći izazov i prepreku uspješnijoj suradnji Tesca s dobavljačima iz vaše zemlje. Međutim, kao što sam već spomenuo, napornim radom međusobnu suradnju nastojimo poboljšati jer smatramo kako postoji iznimno velik potencijal za ostvarivanje obostranih koristi.

Samo za usporedbu s našom stvarnošću: Koliko je iznosio Tescov prošlogodišnji promet u Poljskoj?
Na poljskom tržištu Tesco je drugi najveći trgovac na malo. Za prvo mjesto bori se s Biedronkom, diskontnim formatom Jeronima Martinsa. Mi smo trgovac višestrukih formata, s prodavaonicama veličine od 800 do 12.000 m² i s postojanim godišnjim rastom. U 2010. ostvarili smo ukupni promet iz poslovanja u visini od 2,8 milijardi eura.

Svojevremno su se pojavile glasine da je Tesco zainteresiran za ulazak na tržište bivše Jugoslavije. S druge strane, stručnjaci procjenjuju da je regija premalena i ograničena te kao takva nezanimljiva najvećim međunarodnim igračima poput Tesca. Što vi mislite o tome?
Iskreno, nisam s time upoznat. Ali ipak bih rekao: Nikad ne reci nikad. Tesco za svoj međunarodni rast razmatra sva tržišta.

Kako se situacija u Poljskoj promijenila od ranih 90.-ih i ulaska velikih međunarodnih maloprodajnih lanaca? Ima li još nacionalnih, poljskih trgovaca na malo? Vi ste osobno iskusili tu stranu “invaziju” kad je 1995. Tesco preuzeo maloprodajni lanac Savia kojem ste bili jedan od osnivača.
Kao prvo, siguran sam da su međunarodni trgovci jako doprinijeli rastu Poljske kao zemlje jer su tijekom zadnjih 20 godina u nju uložili ogroman kapital. Zajedno s njihovim rastom rasla je i baza poljskih dobavljača.

Prema tome, s makroekonomskog gledišta, koristi njihovog dolaska ne treba dovoditi u pitanje. Ukratko, od ranih 1990.-ih, maloprodaja se u Poljskoj znatno promijenila u smjeru praćenja potreba kupaca. Uostalom, u maloprodaji je ionako samo jedan stabilan i siguran factor, a to je – promjena.

Činjenica je da 1990. godine u Poljskoj nije bilo niti jednog međunarodnog predstavnika FMCG i maloprodajne industrije, a danas ih imamo na desetke, kao što su Tesco, Jeronimo Martins, Carrefour, Auchan, Kaufland, Lidl, Aldi, Intermarche i drugi.

Međutim, poljski lanci i dalje su vrlo prisutni: Piotr & Pawel, Lewiatan, Alma, Spolem… Štoviše, vrlo značajan dio poljskog maloprodajnog i FMCG tržišta i dalje pripada tradicionalnoj trgovini.

Da zaključim, trgovina u Poljskoj još uvijek se razvija usporedo s bogastvom zemlje i kupovnom moći prosječnog Poljaka. Smatram da trgovina na malo oduvijek ima isti cilj koji će vrijediti i u budućnosti: kupcima ponuditi najbolje proizvode po cijenama koje će ih zadovoljiti. To je jedini faktor koji nije podložan promjeni.

jerzy-glinka-largeIma li nacionalni predznak nekog lanca supermarketa ili npr. banke u današnjem, globaliziranom poslovanju ikakvu važnost i doprinosi li dobrobiti neke zemlje? Kao što znate, hrvatski Agrokor pokušava kupiti slovenski Mercator, a mnogi Slovenci takvo moguće spajanje smatraju štetnim za domaće gospodarstvo i domaće proizvođače.
Ne smatram nacionalnost vlasnika ključnim. Kao što sam već rekao, naš je cilj zadovoljavanje potreba kupaca. Tko se nalazi u vlasničkoj strukturi apsolutno je nebitno sve dotle dok se tvrtka dobro vodi te ispunjava potrebe kupaca.

Treba se podsjećati da je na koncu upravo kupac naš poslodavac – zapošljava nas kupujući u našim trgovinama. Jednostavnije od toga ne može.

S kakvim se izazovima Tesco upravo susreće i koji bi bili glavni trendovi u današnjoj, globalnoj maloprodaji i tržištima?
Kao i svaka druga poslovna organizacija ili trgovac na malo i Tesco se trenutno suočava s novim valom gospodarske krize. Zbog ekonomske situacije i viših troškova života došlo je do promjena u ponašanju kupaca: troše manje, selektivniji su i racionalniji pri kupnji, ograničili su općeniti broj posjeta prodajnim mjestima, ali su počeli kupovati u različitim trgovinama.

Zato se moramo bolje fokusirati da im ponudimo jeftine, a kvalitetne proizvode. Za nas, trgovce na malo, to je glavni izazov na koji odgovaramo jakim razvojem privatnih marki. Trgovci na malo sve više razvijaju proizvode svojih vlastitih marki te poznatim proizvođačima konkuriraju i kvalitetom, ali i znatno nižom cijenom.

To naročito do izražaja dolazi u zemljama u razvoju, gdje udjeli privatnih robnih marki ostvaruju dvoznamenkasti rast. Kupcima treba pomoći da shvate kako su privatne robne marke jednako dobre ili čak bolje od konkurentskih brendova, a da je jedina razlika u nižoj cijeni.

Kako internet i brz pristup informacijama mijenjaju današnje potrošače?
Internet će biti jedan od najznačajnijih, ako ne i najveći poticaj promjeni ponašanja potrošača. Ljudi sve više rade, većinu vremena provode na poslu i imaju sve manje vremena na raspolaganju. Razvoj interneta omogućit će im da sve više dobara i usluga kupuju i naručuju online. Svaki trgovac na malo trebao bi to prepoznati i prilagoditi se.

Imate li kakav savjet za lokalne proizvođače i trgovce: Kako da se pripreme i što da očekuju nakon priključivanja Hrvatske EU?
Neka se ne boje! Nisam siguran u to kakvo je raspoloženje u Hrvatskoj, ali u Poljskoj je situacija prije pridruživanja EU 2004. godine bila sljedeća: Iako su građani Poljske općenito bili skloni ulasku u Uniju, isto su tako postojala i mišljenja kako bi pridruživanje moglo ugroziti poljske proizvođače, posebno poljoprivrednike, a kako bi slično slijedilo i trgovcima na malo.

Međutim stvarnost je to pobila. Pristupanje EU pokazalo se kao sjajna prilika i poticaj rastu, osobito za domaće proizvođače. Otvorila im se mogućnost da svoje proizvode plasiraju na tržišta svih zemalja Unije.

Trgovci na malo su pak dobili priliku jednostavno surađivati, bez ograničenja u trgovini, sa svim dobavljačima unutar EU. Tako su olakšali postojeće poslovne suradnje te započeli nove s tvrtkama unutar cijele Unije.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *