Potrošači ne očekuju poboljšanje životnih uvjeta u 2012.

trgovina-kolica-midi2Kućanstva u Hrvatskoj i dalje ne očekuju poboljšanje životnih uvjeta u sljedećih godinu dana, pokazali su rezultati novog vala istraživanja GfK Barometar.

Kućanstava koja imaju nešto bolju financijsku situaciju nego prije godinu dana u Hrvatskoj je samo 7 posto. S druge strane, 46 posto kućanstava smatra da su ostali na istom, a za oko 47% kućanstava njihovo sadašnje financijsko stanje je lošije nego prije godinu dana.

U sljedećih godinu dana oko 12 posto kućanstava se nada da će im financijska situacija biti barem malo bolja. Oko 50 posto ih procjenjuje da će im financijska situacija ostati približno ista, ali trećina (34%) kućanstava ocjenjuje da će im biti još lošije.

Usporedba s nekim tranzicijskim zemljama u EU pokazuje da su gotovo identične ocjene dali i građani u Češkoj, dok je u Poljskoj oko 14% građana izjavilo da im je u proteklih godinu dana bilo bolje, 46% smatra da su ostali na istom (kao u Hrvatskoj i Češkoj), a 39% ocjenjuje da im je ipak bilo lošije.

U našoj zemlji dosta lošije stanje financija najviše ističu u Lici, Kordunu i u Banovini (63%) te Slavoniji (51% ). Ovaj puta su i kućanstva u Istri, Primorju i Gorskom Kotaru istaknula lošije ocjene, odnosno pogoršanje financija za 52% kućanstava. Pogoršanje su također značajnije (61%) iskazala kućanstva s mjesečnim prihodima do 3500 kuna.

Boljem financijskom stanju u sljedećih godinu dana nada se najviše Čeha (17%), zatim Rumunja (16%) te Poljaka (12%).

U Hrvatskoj su buduće lošije financijsko stanje (u sljedećih godinu dana) najviše istaknuli ispitanici u Lici, Kordunu i Banovini (43%), te u Slavoniji (40%), a najmanje u Dalmaciji (32%).

Kada su u pitanju cijene, potrošači u Hrvatskoj očekuju poskupljenja u idućih 12 mjeseci, što navodi čak 87 posto ispitanih. Ukupno 11 posto potrošača smatra kako će cijene ostati iste, a da će doći do pada cijena ističe tek 1 posto ispitanih.

Negativna kretanja na tržištu rada očekuje 68 posto potrošača koji smatraju kako će nezaposlenost u idućih godinu dana porasti. Ostat će otprilike ista smatra njih 26 posto, a da će se nezaposlenost smanjiti drži 6 posto anketiranih.

Znakovita su i razmišljanja potrošača kada je riječ o kupovini trajnih dobara za kućanstvo jer njih 28 posto u narednih godinu dana planira manje kupovati, a dvostruko manje njih (14%) će se ipak odlučiti na veću potrošnju. Najveći dio ispitanika ipak smatra kako će njihova potrošnja u idućih 12 mjeseci ostati na istoj razini kao i u godini prije.

Najviše štede Česi (46% kućanstava), zatim Hrvati (29%), Poljaci (21%), Bugari (12%) te Rumunji (10%). Ali, sve te tranzicijske zemlje imaju problem “spajanja kraja s krajem”: najveći je kod Bugara (64%), zatim Poljaka (61%), Rumunja (47%) i Hrvata (46%), te Čeha (41%).

Svoju dosadašnju štednju najviše “nagrizaju” Hrvati (12%), dok je to kod ostalih promatranih zemalja na razini od oko 6%. Zaduživanje je najveće kod Rumunja (23%), pa Bugara (12%), a najmanje je kod Čeha i Poljaka (oko 6%).

Hrvatska kućanstva koja jedva spajaju kraj s krajem najviše su zastupljena u Slavoniji (50%), a najmanje u Zagrebu (41%). No, u Zagrebu je najviše onih koji moraju smanjivati postojeću štednju (15%). U narednih 12 mjeseci čak 57 posto potrošača očekuje pogoršanje gospodarskog stanja u Hrvatskoj, a da će biti bolje smatra njih 8 posto.

Lošije gospodarsko stanje najviše ističu u sjevernoj Hrvatskoj, Slavoniji i Lici (61 do 65%), a najmanje u Zagrebu s okolicom (44%).

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *