Trgovački centri: Nadomak prosjeka Europske unije

trgovacki-centri-pokretne-stube-vizual-midiHrvatska je ove godine skočila s 24. na 17. mjesto u Europi po pokazatelju prodajne površine trgovačkih centara i približila se prosjeku Europske unije od 240,3 m2 na 1000 stanovnika

Posljednjih deset i više godina svjedočili smo snažnom zamahu u sektoru trgovačkih centara u Hrvatskoj kada je izgrađen veliki broj takvih objekata različitih tipova (regionalni centri, zabavni centri i dr.).

Otvaranje trgovačkih centara u Hrvatskoj, kao dio strategije širenja međunarodnih korporacija u ovoj regiji, otvorilo je i vrata svjetski poznatim maloprodajnim lancima da po prvi puta kroče na hrvatsko tržište otvaranjem prodavaonica u novoizgrađenim šoping centrima.

Dinamika izgradnje ovih objekata u našoj je zemlji posebno bila izražena u četverogodišnjem razdoblju (2005.-2008.), dok su u 2009. godini kriza i recesija usporili izgradnju novih trgovačkih centara. Usprkos tome, započeti projekti nisu otkazani, samo su odgođeni.

USPOREDBA S EUROPOM
Raspoloživa prodajna površina trgovačkih centara koji posluju na hrvatskom tržištu konstantno je u porastu. To potvrđuju i podaci iz lipnja ove godine kada je Hrvatska skočila s 24. na 17. mjesto u Europi po pokazatelju prodajne površine trgovačkih centara (u m2 na 1000 stanovnika).

Hrvatska je tako po tom pokazatelju blizu prosjeka Europske unije (240,3 m2). Ti podaci pokazuju kako Hrvatska ima sličan broj četvornih metara prodajnog prostora trgovačkih centara kao i Španjolska, Italija ili Švicarska, zemlje koje imaju znatno veću kupovnu moć po stanovniku od Hrvatske.

povrsina-trgovackih-centara-na-1000-stanovnika-graf-001U IZGRADNJI
U narednom razdoblju očekuje se dovršetak i otvaranje novih centara, što će dodatno povećati maloprodajni prostor u hrvatskim trgovačkim centrima.

Prema izvještaju Croatian Property Market agencije King Sturge, u Zagrebu i okolici na već postojećih 668.000 m2 bruto površine tekući će projekti tijekom 2012. godine donijeti novih 125.000 kvadrata za iznajmljivanje u trgovačkim centrima.

U planovima je još 350.000 m2 dodatnog trgovačkog prostora koji će biti na tržištu tijekom 2013. godine ili kasnije.

Daleko najveći doprinos postojećoj površini trgovačkih centara donijet će izgradnja Zagreb Easta u sklopu kojeg će biti otvorena prva IKEA na ovim prostorima.

Gledano po vlasničkoj strukturi, iza većine trgovačkih centara stoji inozemni kapital, dok domaći vlasnici u manjem dijelu sudjeluju u izgradnji planiranih i tekućih trgovačkih centara.

S obzirom da su gradske lokacije uglavnom zasićene maloprodajnom površinom izgradnjom u ranijim godinama, većina planiranog maloprodajnog prostora u trgovačkim centrima locirana je u prigradskim dijelovima Zagreba, odnosno u mjestima i gradovima u zagrebačkom prstenu.

trgovacki-centri-zagreb-planirani-razvoj-002Neki od predloženih projekata preslike su ranije izgrađenih uspješnih trgovačkih centara u Zagrebu i susjednim zemljama. Time se nastoji postići lakše prepoznavanje trgovačkog centra u očima potrošača, smanjiti marketinške troškove promocije te posljedično sniziti rizik cjelokupnog projekta.

Zasigurno će centri istog vlasnika zajednički koristiti neke usluge općih i stručnih službi, što znači da se iste neće duplirati za oba centra a sve kako bi se ostvarila veća ušteda i marža po iznajmljenom kvadratnom metru prostora.

JEDNOLIČNA PONUDA
U ovom trenutku trgovački su centri u Hrvatskoj u ranoj fazi razvoja što znači da još uvijek nije postignut značajniji stupanj njihove specijalizacije.

Jedno istraživanje na uzorku od sedam trgovačkih centara u zagrebačkoj regiji otkrilo je kako su udjeli kategorija prodavaonica unutar strukture promatranih objekata međusobno slični kod svih centara.

Ponuda trgovačkih centara mjerena kategorijama prodavaonica relativno je homogena, a po zastupljenosti maloprodavača na prvome se mjestu uvjerljivo ističu kategorije prodavaonica odjećom i tehničkim uređajima (kućanski aparati, glazba i mobiteli) s udjelom od 30%.

S međunarodnom ekspanzijom maloprodavača i jačanjem konkurencije na nacionalnim maloprodajnim tržištima dolazi do intenziviranja konvergencije u ponudi trgovačkih centara između Hrvatske i razvijenih tržišnih zemalja EU i SAD-a.

Iako je Hrvatska na tom putu već dosta odmakla i približila se standardima EU i SAD-a, još uvijek postoje znatne razlike između trgovačkih centara u kvaliteti ponude, inovacijama, primijenjenoj tehnologiji i razvoju maloprodajnih oblika, što se pripisuje različitoj razini dohotka i strukturi potrošnje potrošača.

Trgovački centri imaju bogatu tradiciju u SAD-u dulju od 80 godina, dok u Hrvatskoj predstavljaju relativno novi, ali dobro prihvaćen, fenomen star svega petnaestak godina.

KONKURENTNOST CENTARA
Ubrzanim razvojem trgovačkih centara mijenjaju se obrasci kretanja potrošača, s naglaskom da oni sve više vremena provode posjećujući trgovačke centre nauštrb gradskih maloprodajnih lokacija.

Na percepcije kupaca glede određene maloprodajne aglomeracije ključni utjecaj imaju elementi marketinškog spleta. U jednom ovogodišnjem istraživanju prema ocjeni potrošača glavni čimbenici uspjeha trgovačkih centara u zagrebačkoj regiji jesu veliki izbor maloprodavača, raspoloživost i cijena parkirališta.

Anketirani potrošači bili su jako zadovoljni kupnjom u trgovačkim centrima, iskazali su namjeru da će ponovno kupovati u njima, a dali su i visoku ocjenu trgovačkim centrima kao njihovom idealnom mjestu za kupnju.

Navedeni podaci pokazuju da je sedam analiziranih trgovačkih centara ostvarilo bazu lojalnih kupaca na kojima temelje svoje prihode.

glavni-cimbenici-konkurentnosti-trgovackih-centara-u-hrvatskoj-graf-003Trgovački centri ostvaruju konkurentsku prednost temeljem izbora maloprodajnih prodavaonica i ponudom maloprodavača kojima privlače kupce. Upravo u tom segmentu se međusobno i razlikuju.

OČEKIVANA KRETANJA
Prema projekcijama, u ovoj godini očekuje se da će promet od trgovine na malo u Hrvatskoj biti u plusu za 1,2%, a u 2012. godini za 1,8% (RBAnalize). Stope rasta maloprodaje nisu kontinuirane i još uvijek ne pokazuju značajan oporavak.

Ograničavajući čimbenici bržeg rasta potrošnje i prometa u trgovini na malo jesu nezaposlenost,stagnacija plaća, relativno niska očekivanja potrošača i spori rast potrošačkih kredita. Ova kretanja usporavaju dinamiku razvoja hrvatske maloprodaje pa tako i trgovačkih centara. Nestabilno financijsko okruženje u EU dodatno pogoršava ovu situaciju.

Kada se ostvare planirane investicije u trgovačke centre može se očekivati da će Hrvatska biti relativno zasićena s prodajnom površinom trgovačkih centara.

Niska kupovna moć stanovništva i spore stope rasta maloprodaje dodatno će intenzivirati konkurenciju i borbu za preraspodjelu “tržišnog kolača” između trgovačkih centara, a intenzivna konkurencija pridonijet će promjenama u njihovoj strategiji razvoja.

S obzirom na iskustva razvijenih zemalja u Hrvatskoj možemo očekivati da će se oni centri, koji budu ostvarivali slabije rezultate, nastojati restrukturirati i promijeniti svoj imidž kroz promjenu spleta maloprodavača, dok će drugi trgovački centri nastojati proširiti i povećati razinu usluge.

Također, može se očekivati i izgradnja manjih specijaliziranih centara u manjim gradovima, dok će kriza i konkurencija svakako utjecati na pad cijene najma prodajnog prostora u trgovačkim centrima.

Dr.sc. IVAN-DAMIR ANIĆ
Ekonomski institut, Zagreb

Dr.sc. MILIVOJ MARKOVIĆ
Ekonomski fakultet, Zagreb

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *