U prošloj godini cijene hrane su u prosjeku bile više za 29 posto

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, godišnja stopa inflacije u prosincu je iznosila 2,1 posto čime je prosječna godišnja stopa inflacije u 2011. dosegnula 2,3 posto, stoji u PBZ tjednoj analizi.

covjek-hrana-zitarice-polje-midiNjihova se projekcija kretala se na razini od 2,2 posto. Najveći doprinos rastu došao je od povećanja cijena hrane koje su s godišnjim rastom od 3,6 posto doprinijele ukupnom rastu cijena u visini od 1 postotnog boda, a što je ponajprije posljedica viših cijena kruha i žitarica (doprinos od 0,3 p.b.) te mlijeka, sira i jaja (0,2 p.b.). Nakon hrane slijedi povećanje cijene goriva (13,3 posto u prosjeku na godišnjoj razini) koje je doprinijelo ukupnom rastu cijena s 0,7 postotnih bodova.

Opisani trendovi potrošačkih cijena u skladu su s prošlogodišnjom dinamikom kretanja domaćih proizvođačkih cijena industrije i globalnih cijena hrane i energenata.

Tako je prosječan rast ukupnih proizvođačkih cijena industrije na domaćem tržištu iznosio visokih 6,3 posto (u 2010. je bio 4,3 posto), pri čemu je u proizvodnji prehrambenih proizvoda dosegnuo 7,7 posto, a u proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda čak 25,7 posto- stoji u ovotjednim PBZ analizama.

Iako je na globalnim tržištima zamjetan pad cijena proizvoda i sirovina od travnja nadalje, prema indeksu cijena HWWI-a u 2011. godini cijene hrane su u prosjeku bile više za 29 posto u usporedbi s 2010., pri čemu cijene žitarica za 42 posto, uljarica za 23 posto, a pića i šećera za 26 posto. Istovremeno cijena sirove nafte je bila viša za 32 posto, a industrijskih sirovina za 14 posto.

Smirivanje cijena hrane bilježi se tek u zadnjem kvartalu protekle godine pa je indeks hrane HWWI-a krajem 2011. bio niži za 20-ak posto nego na svom vrhuncu iz veljače prošle godine. No, cijene hrane su u prosjeku u protekloj godini značajno nadmašile razinu iz pretkriznog razdoblja, odnosno polovice 2008.

Tako je FAO Food Price Index (FFPI) u 2011. zabilježio najvišu razinu kako u nominalnim tako i u realnim terminima od samih početaka mjerenja
međunarodnih cijena hrane od 1990., a što se objašnjava neusklađenošću ponude suočene sa snažnom potražnjom brzorastućih gospodarstava.

Ocjenu globalnih kretanja cijena hrane u 2012. godini je, FAO napominje, iznimno teško davati jer iako su prognoze proizvodnje hrane za ovu godinu poboljšane, a projekcije rasta svjetskog BDP-a pa time i potražnje snižene, dok vlada nesigurnost na financijskim tržištima i tržištima kapitala, volatilnost cijena hrane je povećana.

Očekuje se da će se cijene u kraćem roku zadržati ispod nedavnih rekordnih razina, no neizvjesnost je i dalje snažna. Što se tiče cijena nafte, prognoze se kreću šaroliko, od očekivanja blagog pada uslijed usporavanja globalnog gospodarskog rasta do onih koje ukazuju na njihov (ponovo relativno nizak) rast zbog povećanja potražnje koja bi u konačnici trebala rezultirati skokom cijena radi uravnoteženja tržišta.

PBZ-ova se radna projekcija prosječne stope inflacije u ovoj godini kreće na razini prošlogodišnjih 2,3 posto, a glavni rizici za centralnu projekciju prema gore dolaze od administrativno reguliranih cijena, dok rizici nadolje dolaze od realnog pada BDP-a većeg od trenutno očekivanih 1 posto.

– Pri tome nije uzeta u obzir prošlotjedna najava povećanja stope PDV-a za 2 postotna poena uz uvođenje diferencijalnih stopa, s obzirom da je učinak iste zasad teško procijeniti dok ne budu poznati detalji odluke – stoji u analizi. (Lider)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *