Deloitte: Regionalna ekspanzija pravi je put za hrvatske trgovce

slaven-curic-deloitte-largeZbog visoke razine konsolidacije hrvatskog tržišta, domaćim je trgovcima za korak naprijed u poslovanju potrebno intenzivnije širenje na tržišta zemalja regije

S druge strane, upravo takva razina konsolidacije maloprodajnog tržišta u Hrvatskoj predstavlja najveću prepreku za dolazak Carrefoura, kao još uvijek najvećeg europskog retailera, na hrvatsko tržište, smatra Slaven Ćurić, menadžer u Odjelu za financijsko savjetovanje konzultantske kuće Deloitte.

Vaša savjetodavna kuća nedavno je objavila analizu maloprodajnog tržišta regije u kojoj je od 25 najvećih regionalnih trgovačkih lanaca sedam sa sjedištem u Hrvatskoj: Agrokorova maloprodaja (Konzum i Tisak), Plodine, Tommy, KTC, Diona, Kerum i Studenac. Obzirom na sve veću prisutnost velikih i snažnih međunarodnih trgovačkih lanaca u regiji, kako interpretirate postignute rezultate spomenutih hrvatskih trgovaca?

Dva su primarna razloga za relativan uspjeh hrvatskih trgovaca na regionalnim listama maloprodaje. U prvom redu treba imati na umu kako u Hrvatskoj postoji viša razina konsolidacije u maloprodaji u odnosu na ostale države Adria regije, dok je drugi razlog veličina maloprodajnog tržišta u Hrvatskoj u odnosu na ostala regionalna tržišta.

Daljnju mogućnost rasta hrvatskih trgovaca vidimo u manjoj mjeri kroz nastavak konsolidacije na hrvatskom tržištu, a više kroz moguću regionalnu ekspanziju.

Kakva je vaša evaluacija hrvatskog maloprodajnog tržišta općenito? Ima li prostora za daljnju konsolidaciju i kakva su vaša predviđanja razvoja?
Daljnji rast možemo očekivati kod diskontnih trgovaca ukoliko nastave s daljnjom ekspanzijom maloprodajne mreže svojih prodavaonica. Također smatramo da će kvartovske trgovine biti primorane prilagoditi svoj poslovni model kako bi opstale na tržištu.

Priliku za rast kvartovskih trgovina vidimo u promjeni životnog stila građana, gdje se povećava udio samačkih i staračkih domaćinstava koja traže manja pakiranja i bliže trgovine. Udruživanje je također jedna od opcija za trgovce u Hrvatskoj te će, u tom kontekstu, biti vrlo zanimljivo pratiti daljnje procese unutar Narodnog trgovačkog lanca (NTL) i drugih udruženja trgovaca.

Agrokorova maloprodaja uvjerljivo drži primat u Hrvatskoj i uspješno parira na drugim tržištima u regiji, na taj način održavajući sveukupnu regionalnu lidersku poziciju. Kakav bi utjecaj na tržište imalo moguće Agrokorovo preuzimanje Mercatora?

S obzirom na veličinu i značaj Agrokorove maloprodaje i Mercator grupe u regiji, realno je očekivati kako bi eventualna realizacija ove transakcije bila predmetom ocjenjivanja agencija za zaštitu tržišnog natjecanja u pojedinim zemljama.

Pri tome vjerujemo kako bi pred Vijećem za zaštitu tržišnog natjecanja u Hrvatskoj bila najteža odluka s obzirom na tržišni udio oba trgovca. Preuzimanjem Mercatora Agrokor bi postao najveći trgovački lanac iz središnje i istočne Europe.

Nakon ulaska belgijske Delhaize Grupe na tržište Srbije, možemo li očekivati daljnje širenje ovog trgovca na druge zemlje u okruženju i što se na tom tržištu promijenilo od dolaska tog lanca?

U Deloitteu smatramo kako će Delhaize grupa, nakon procesa konsolidacije trgovačkog lanca Delta Maxi, nastaviti regionalnu ekspanziju u onim državama gdje je Delta već odranije prisutna (Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora), dok će u Srbiji primarno biti usmjerena na očuvanje tržišnog udjela. Eventualni ulazak u Hrvatsku vidimo kroz možebitno preuzimanje postojećih maloprodajnih lanaca.

U zapadnoj Europi razmak između Carrefoura i drugoplasirane Schwarz grupe sve se više smanjuje i pitanje je vremena kada će njemačka Schwarz grupa, sa svojim Lidl diskontima i Kauflandom, preuzeti lidersku poziciju koju je do sada držao francuski trgovac. Kako vidite i previđate sve snažniji razvoj diskontnih lanaca? Možemo li očekivati neke nove igrače u tom segmentu u Hrvatskoj i regiji?

Financijska kriza snažno je potaknula polarizaciju kupaca što je omogućilo jednako tako snažan rast diskontnih lanaca. Uz agresivno širenje Schwartz grupe više je nego realno očekivati njihov daljnji rast, a nastavak pada životnog standarda i porast broja nezaposlenih u Europi također su elementi koji daju vjetar u leđa diskontnom obliku maloprodaje.

Također vrijedi istaknuti da pokušaj ulaska u nišu diskontera možemo očekivati i od postojećih trgovačkih lanaca, poput transformacije Getroa u diskontnog trgovca Mercator grupe ili već raniji ulazak bivše Delta Grupe (sada Delhaize) u diskontni segment kroz Tempo Express u Srbiji.

Carrefour je s druge strane još prije dvije godine najavio ulazak na hrvatsko i tržište BiH, no to se još uvijek nije dogodilo. Konkretnije najave nedavno su stigle od drugog francuskog lanca Auchana preuzimanjem trgovačkog centra Mandi koji bi prema najavi trebao biti otvoren u proljeće ove godine. Kako komentirate poziciju i aktivnosti ove dvije kompanije?
Na hrvatskom maloprodajnom tržištu već postoji značajna razina konsolidacije tako da ulazak na tržište sa strategijom organskog rasta nije posebno izgledan, što znači da su novi ulasci mogući jedino putem preuzimanja već postojećih lanaca.

Carrefour je na globalnoj razini donio odluku o povlačenju iz onih država gdje nisu u mogućnosti postati broj jedan na tržištu. Iz tih razloga smatramo kako je, a imajući u vidu da se radi o znatno konsolidiranom tržištu, relativno mala mogućnost za ulazak Carrefoura u Hrvatsku.

Što se tiče najavljenih aktivnosti Auchana u Hrvatskoj, još je prerano o tome govoriti dok se nešto konkretno ne dogodi.

Trgovci se zasad odlično nose s krizom. Mislite li da će tako ostati i u 2012. godini koju analitičari ocjenjuju posebno teškom s obzirom na opće gospodarske uvjete u zemljama regije i slabljenje kupovne moći potrošača?

Trgovci robe široke potrošnje ne bi trebali imati veće oscilacije u prihodima, dok bi one trgovine koje su specijalizirane za bijelu tehniku, odjeću i obuću mogle imati problema u uvjetima kada je gospodarski rast mali ili negativan.

Naime, trgovci iz segmenata bijele tehnike i trajnih dobara imat će poteškoće zbog manje dostupnosti potrošačkih kredita kojim se uobičajeno financira nabava te robe. S druge strane, pad kupovne moći imat će za posljedicu daljnje jačanje trgovačkih robnih marki i povećavanje njihovog udjela u ukupnim prihodima trgovačkih lanaca.

Diversifikacija ponude, odnosno uvođenje linija vlastitih robnih marki različitih stupnjeva kvalitete, dodatno će približiti ove proizvode potrošačima pa je za očekivati da će upravo trgovačke marke predstavljati sve značajniji segment u ukupnom plasmanu trgovaca.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *