HGK dodijelila Zlatne kune

Prigodom proslave 160. obljetnice osnivanja Hrvatske gospodarske komore u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu jučer su po 19. put dodijeljena priznanja HGK Zlatna kuna za uspješnost u poslovanju te doprinos hrvatskom gospodarstvu u cjelini.

zlatna-kuna-midiZlatna kuna je dodijeljena najuspješnijim malim, srednjim i velikim tvrtkama, bankama, osiguravajućim društvima te pojedincima za životno djelo i inovatorstvo.

Tom su prilikom proglašeni i novi dobitnici prava na uporabu znakova “Hrvatska kvaliteta” i “Izvorno hrvatsko”, a potpore iz Zaklade “Izvorno hrvatsko” dodijeljene su projektima kojima je cilj stvaranje kvalitetnih hrvatskih proizvoda te njihova imidža na domaćem i stranom tržištu.

Predsjednik HGK Nadan Vidošević podsjetio je na povijest komorskog udruživanja početkom 19. stoljeća te društvene promjene koje su na udruživanje i potaknule. Osvrnuo se na stvaranje političke arhitekture svijeta nakon svjetskih ratova, a koje su provodile velike sile te razdoblja ekonomskog prosperiteta i kriza koje su uslijedile.

“Temeljni je pokretač u svim tim procesima bilo ono rudimentarno što živi u nama, a to je ljudska pohlepa koja je izražena kroz ono što zovemo blagostanje pojedinca i obitelji, gdje je materijalna vrijednost naših dobitaka zapravo temeljno mjerenje između naših uzajamnih vrijednosti pa se to prenosi i na tvrtke gdje profit postaje temeljna vrijednost, a kad su u pitanju nacije društveni je proizvod jedini kriterij uspješnosti. Sve je to dovelo do ove krize u kojoj živimo“, istaknuo je Vidošević dodavši kako je neriješeni kriterij prema kojem se mjeri uspješnost nacije, društva, pojedinca zapravo u korijenu ove ekonomske krize. Ona nije financijska već je duboko strukturna kriza, na koju odgovor u svijetu još uvijek nitko ne zna. Pri tome u svijetu postoji kontinuirani i neophodni konflikt. Pojavili su se i novi gospodari svijeta te nove velike svjetske sile kao što su Kina i Indija, i one moraju stvoriti novu arhitekturu što ne može proći bez sukoba. Ono što zovemo ‘arapskim proljećem’ jedan je zlokobni tutanj koji negdje iz daleka upozorava da je svijet pred ozbiljnim sukobom, a da pri tome nema ekonomskih odgovora”, kazao je Vidošević.

Za Hrvatsku je od primarnog značaja u ovom trenutku definirati nacionalnu razvojnu strategiju te sagledati kakvu zapravo Hrvatsku želimo. Kako ćemo braniti institucije te provoditi politike putem tih institucija. Hrvatska ima i veliku priliku jer ima komparativnu prednost kao pomorska zemlja na koridoru između velikih tržišta putem Sueza, Jadrana i Podunavlja do središta Europe. Ako bi Hrvatska svoju budućnost gradila samo na relaciji Zagreba i Bruxellesa to bi bilo novo razdoblje tragedije, provincijalizma i zaostajanja. Hrvatska je Europi poslala poruku da u nju vjeruje, rekao je predsjednik HGK.

Vidošević je istaknuo kako je na kratki rok potrebno poduzeti niz mjera, a protiv je tzv. bolnih rezova. Napomenuo je kako je svaki četvrti Hrvat u mirovini, 2,5 milijuna stanovnika Hrvatske primanja ima iz proračuna, izravno ili neizravno. S druge je strane 220.000 ljudi u prerađivačkoj industriji, koja je tek 71 posto onoga što je bila prije rata.

Pritom je izrazio nadu “da ćemo uspjeti pronaći vlastiti put i pozicionirati se kao važan dio europskog kontinenta u komunikaciji sa svijetom, te imati i dovoljno pameti da ne budemo lider regije već partner našim susjedima u regiji. Prijateljstvo sa susjedima te zajedničko rješavanje problema jamstvo je mira u ovom globalnom konfliktu“, istaknuo je Vidošević.

Prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić istaknuo je kako svaka zemlja koristi ili ne koristi svoje šanse. “To u velikoj mjeri ovisi o kvaliteti političkih elita koje ih vode, te se prepoznaje po rezultatu, a naš je rezultat industrijska proizvodnja 80 posto proizvodnje iz 1990. godine“, kazao je Čačić.

Temelj je gospodarske politike hrvatske Vlade gospodarski rast i zapošljavanje, pri tome održivost javnih financija u skladu sa zakonom o fiskalnoj odgovornosti i zaštita socijalno najosjetljivijih skupina, kazao je Čačić.

“Najveći su investicijski potencijali u energetici i proizvodnji hrane, sektorima u kojima je Hrvatska izraziti uvoznik. Država ima primarnu ulogu u pripremi projekata te otvaranju prostora kapitalu. Priprema projekata u energetici traje od šest do osamnaest mjeseci, a danas nažalost nije niti pet posto projekata u realizaciji. Početkom velikih projekata vrijednih i do milijardu eura to će se rješavati, krajem ove godine pa nadalje sljedećih godina. Hrvatska je inače osmi najveći uvoznik električne energije, a po glavi stanovnika i drugi u svijetu. Dug opće države je od 2008. godine narastao s 42 na 63 posto, a u tom razdoblju državna je potrošnja nominalno bila potpuno ista. Uslijedio je i kolaps investicija koje su u 2010. godini pale za 30,5 posto, u 2011. a za 9,4 posto”, podsjetio je Čačić.

Prema njegovim riječima, potrebno je realizirati sve ekonomski opravdane investicije u javnom sektoru, posebno u elektroenergetici, opskrbi i odvodnji, pokrenuti nove projekte iskorištenjem privatnog kapitala uz pomoć javno-privatnog partnerstva te brzo pokretanje stotina malih projekata škola, bolnica, zatvora, skladišta za vojsku itd. Ove godine moramo u javnim investicijama rezultate dići za 50, a cilj je i 100 posto, kazao je Čačić dodavši kako za taj projekt treba znanja, samopouzdanja, hrabrosti i optimizma. Hrvatska ima potencijal i priliku u kratkom roku iskazati napredak.

Pravo korištenja znaka “Hrvatska kvaliteta” u 2011./2012. dobili su proizvodi odnosno linije proizvoda usluga uvođenja poslovnih informatičkih rješenja zasnovanih na vlastitim platformama, Omega software d.o.o., Zagreb; linija proizvoda Aurelia – svježa tjestenina: Rezanci, Široki rezanci, Zeleni rezanci, Špageti te liniji proizvoda Aurelia – svježa punjena tjestenina: Ravioli ovčji sir, Ravioli istarski tartufi, Naše klasje d.o.o., Zagreb; liniji proizvoda Clarum tjestenina, Clarum d.o.o., Nova Gradiška; linija proizvoda zubne paste Plidenta – Superfresh, Extra White, Sinergal, Day&Night, Protective Propolis, Multi White, Beauty, ProSensitive, AntiNicotine, Herbal White, Family, Junior šumsko voće, Tweens, Neva d o.o., Rakitje; proizvod Globaladmin CMS sustav – računalni program za samostalno ažuriranje web stranica, Globaldizajn d.o.o, Zagreb; proizvod SIM-80 – sintetičko mazivo-brtvilo, proizvodu IVAREX-300 – autošampon te proizvod Ivasol-CS – sredstvo za odmašćivanje i čišćenje, Ivasim d.o.o., Ivanić Grad, te linija proizvoda Hrastov seljački pod, Drvna industrija Bohor d.o.o., Belovar.

Pravo korištenja znaka “Izvorno hrvatsko” u 2010./2011. dobili su proizvodi i linije proizvoda – proizvod Dabar bankarska aplikacija, Dabar informatika d.o.o., Zagreb; usluga Upravljanje Voznim Parkom – UVP, AutoZubak d.o.o., Velika Gorica; linija proizvoda Slavonski nakit, Zlatarna Križek, Velika Gorica; linija proizvoda Baškot, Pekarski obrt „Sv. Kuzam“, Škrljevo; linija proizvoda zubne paste Plidenta – Pro-t-action, Herbal, Triple Active, Neva d.o.o., Rakitje; proizvod As You Wish – Programski proizvod za digitalno oglašavanje, informiranje i upravljanje redovima korisnika, Sagena informatički inženjering d.o.o, Zagreb ; proizvod Međimurska poculica, Nada Mance – domaća radinost, Čakovec, te proizvod Benedicta Terra Dalmatia – ekstra djevičansko maslinovo ulje, obrt Bilaja, Marina.

Predstavnicima četiriju tvrtki ministar turizma Veljko Ostojić dodijelio je novčane potpore Zaklade “Izvorno hrvatsko” za 2011. godinu. Potporu su dobile tvrtke Sandi–Invent d.o.o., Trima d.o.o., Volo d.o.o. te Atmosfera d.o.o.

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić dodijelio je Zlatnu kunu za inovaciju Borisu Balaću, dipl inž strojarstva, direktoru i vlasniku tvrtke Inteco d.o.o. za Autonomni robot za hidrodinamičku obradu betonskih i metalnih površina – serija R Jet – 06.

Zlatna kuna za životno djelo ove je godine dodijeljena akademiku Vladimiru Ibleru, a uručio ju je predsjednik HGK Nadan Vidošević.

Zlatnu kunu za najuspješniju banku u prošloj godini Srđan Đurković iz saborskog Odbora za financije i državni proračun uručio je Petru Radakoviću, predsjedniku Uprave Erste&Steiermärkische Bank d.d. Rijeka. Nominirani su bili Hypo-Alpe-Adria Bank d.d., Zagreb, Hrvatska poštanska banka d.d., Zagreb, Privredna banka Zagreb d.d., Zagreb i Raiffeisenbank Austria d.d., Zagreb.

Zlatnu kunu za najbolje osiguravajuće društvo u prošloj godini uručio je zamjenik ministra financija Boris Lalovac Damiru Zoriću, predsjedniku Uprave Euroherc osiguranje d.d. Zagreb. Nominirani su bili Allianz Zagreb d.d. Zagreb, Croatia osiguranje d.d. Zagreb, Grawe Hrvatska d.d. Zagreb i Merkur osiguranje d.d. Zagreb.

Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras uručio je Zlatnu kunu za male tvrtke do 49 zaposlenih. Zlatnu je kunu primio Alojz Šestan, direktor i vlasnik tvrtke Šestan-Busch d.o.o. iz Preloga. Nominirane su tvrtke bile Adria Winch d.o.o., Split, Altpro d.o.o., Zagreb (Odra), Dynomax d.o.o., Viškovo, i Presenta Nova d.o.o., Zagreb.

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina predao je Zlatnu kunu za srednje tvrtke do 249 zaposlenih prof. dr. Clausu Hippu, vlasniku Hipp grupacije u čijem je sastavu Vivera d.o.o., Glina. Nominirani su bili Dok-Ing d.o.o., Zagreb, Hartmann d.o.o., Koprivnica, IN2 d.o.o., Zagreb, i Predionica Klanjec d.o.o., Klanjec.

Prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić uručio je Zlatnu kunu za velike tvrtke, s više od 250 zaposlenih, Darku Ranogajcu, predsjedniku Uprave Omco Croatia d.o.o., Hum na Sutli. Nominirani su bili AD Plastik d.d., Solin, Alstom Hrvatska d.o.o., Karlovac, Jadran-Galenski laboratorij d.d., Rijeka, i Končar Energetski transformatori d.o.o., Zagreb.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *