Fiskalne promjene: Viši PDV – manja potrošnja

kasic-aprasica-ilustracija-midiPovećanje porezne presije bilo kojeg poreznog oblika mijenja odnose u procesu reprodukcije, pa slijedi zaključak da će povećanje stope PDV-a povećati cijene i smanjiti potrošnju građana odnosno promet u maloprodaji

Porezni sustavi u svijetu u sve se većoj mjeri oslanjaju na porez na dodanu vrijednost (PDV). Financijska, a potom i kriza realnog sektora rezultirale su povećanjem stope PDV-a, pri čemu porezni stručnjaci očekuju kako će ovaj porez u budućnosti samo dobivati na značaju.

Porez na dodanu vrijednost obvezni je porezni oblik poreza na potrošnju u Europskoj uniji. Stoga, ne treba čuditi da je i Japan, čiji je porezni sustav temeljen na izravnim porezima, dohotku i dobiti, odlučio podvostručiti PDV sa sadašnje osnovne stope od 5 na 10 posto u naredne dvije godine.

Razlozi ovom ponašanju pojedinih zemalja temelje se na činjenici da se porezi na potrošnju odbijaju na granici što nije moguće kada je riječ o izravnim porezima. Drugim riječima, povećanje poreza na dodanu vrijednost predstavlja neizravnu devalvaciju nacionalne valute.

HRVATSKI OBRAZAC
Hrvatska slijedi navedeni obrazac, jer je povećala stopu PDV-a s 23 na 25%, dok je smanjila za dva postotka stopu doprinosa. Posljedice promjena poreznog sustava su, prema tome, u povećanju konkurentnosti jer su se doprinosi smanjili.

Razlozi za povećanje poreznih stopa PDV-a mogu biti brojni. U Hrvatskoj, koja je otvorena robi i uslugama iz izvoza, povećanje porezne stope PDV-a možemo ocijeniti kao povećanje “rente” koja je nametnuta robama iz inozemstva.

Jasno, zbog ravnopravnosti tržišne utakmice domaći su proizvođači, samo na nacionalnom tržištu, također opterećeni povećanjem porezne presije poreza na dodanu vrijednost.

Građani, uključivo trgovci, pitaju se hoće li povećanje stope PDV-a sniziti standard građana, a time i njihovu osobnu potrošnju? Općenito se može reći kako povećanje porezne presije bilo kojeg poreznog oblika mijenja odnose u procesu reprodukcije, pa slijedi zaključak da će povećanje stope PDV-a povećati cijene i smanjiti potrošnju građana odnosno promet u maloprodaji. Porezni stručnjaci ovom bi dodali jednu ogradu i rekli: sukladno stopama elastičnosti potražnje.

BIT ĆE JOŠ TEŽE

Ne treba dvojiti da je povećanje PDV-a udar na životni standard. Međutim, valja imati u vidu kako je dosadašnja aprecijacija kune uvoz činila jeftinijim, što osjećaju domaći proizvođači roba i usluga kroz smanjenje svoje konkurentnosti.

U pravcu povećanja potrošnje, iznad materijalnih mogućnosti građana, djelovala je i višegodišnja kreditna ekspanzija koja danas smanjuje moguću potrošnju građana. Naš bi narod rekao: sve se vraća, sve se plaća. Eventualno povećanje kamatnih stopa dodatno će smanjiti dio raspoloživog dohotka. Ipak, postoje važniji čimbenici koji će smanjiti potrošnju.

Na prvom mjestu je gospodarska aktivnost i kretanje stope zaposlenosti odnosno nezaposlenosti. Pad gospodarske aktivnosti na početku ove godine, neki analitičari predviđaju pad gospodarske aktivnosti za cijelu godinu, valja interpretirati kao vjerojatno smanjenje potrošnje. Na drugom mjestu svakako valja ukazati na značajni rast cijena energenata, što bi moglo dinamizirati povećanje cijena općenito.

Nažalost, tu nije kraj priče. Postojeće povećanje cijena komunalnih usluga dodatno će se dinamizirati kako zbog višegodišnjeg “zamrzavanja” cijena iz političkih razloga, s jedne strane, tako i zbog grijeha lokalne uprave i samouprave koje godinama nisu investirale u održavanje i unapređenje infrastrukture, kao što je kanalizacija, vodovod, zbrinjavanje otpada itd.

BORBA ZA OPSTANAK
Prisutna gospodarska kriza koja u Hrvatskoj traje godinama znatno umanjuje spremnost proizvođača u pravcu povećanja cijena. Svjesni su proizvođači da se kupovna moć građana iz dana u dan smanjuje pa posežu za povećanjem cijena tek u krajnjoj nuždi.

Sve u svemu, tržište se dijeli na stabilno tržište kada su u pitanju dobra visokog standarda i na opadajuće tržište kada su u pitanju standardna dobra. Kada je riječ o nužnim dobrima, predviđam zadržavanje postojećeg opsega potrošnje, pa čak i malo povećanje.

Trgovci će se, ne treba sumnjati, naći u dodatnim ekonomskim poteškoćama, a mali trgovci će posebno teško poslovati te će mnogi od njih teško premostiti probleme koji ih zasigurno čekaju.

Nije nikakva mudrost, kao što često sugeriram svojim komitentima, rješenje tražiti u povezivanju s drugim tvrtkama kako bi se smanjili neki fiksni troškovi, odnosno povećala pregovaračka pozicija u odnosu na dobavljače. Kriza je vrijeme kada samo najsnažniji i najvitalniji opstaju.

Ostali postaju žrtve objektivnih okolnosti i subjektivnih slabosti.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *