Hrvatske vinare čekaju teški dani u Europskoj uniji

vino-grozde-midiMorat ćemo dati maksimum, raščistiti s lošim navikama i potezima, povećati kvalitetu i spustiti cijenu, kaže ugledni kutjevački vinar Vlado Krauthaker, predsjednik udruge Graševina Croatica, koja je u kolovozu prošle godine osnovana u Osijeku

Budućnost hrvatskih vinara u Europskoj uniji jako je teška. Predstoji nam velika borba. Morat ćemo dati maksimum, raščistiti s lošim navikama i potezima, povećati kvalitetu i spustiti cijenu, kaže ugledni kutjevački vinar Vlado Krauthaker, predsjednik udruge Graševina Croatica, koja je u kolovozu prošle godine osnovana u Osijeku.

Udruga okuplja vinare i njihove udruge iz Slavonije i Podunavlja s proizvodnjom iznad 500 hektolitara. Ključni su ciljevi brendiranje vina graševine, te suradnja u pozicioniranju na tržištu.

Potrebno je brendirati regiju Slavonije i Podunavlja kao vrhunske eno, gastro i turističke destinaciju te razviti vinske ceste i promovirati takvu ponudu u Hrvatskoj i EU.

Nakon predstavljanja na Festivalu hrane i vina u Areni Zagreb, Udruga Graševina Croatica nastavlja s aktivnostima uoči splitskoj sajma GAST, koji će se održati potkraj mjeseca.

Na njihovoj promotivnoj karti našli su se Split, Zadar i Šibenik. Slavonci i Podunavci ponudili su dalmatinskim ugostiteljima na kušanje lepršavu mladu graševinu lanjske berbe. Predstavljaju se vinarije Antunović, Bartolović, Belje, Buhač, Feravino, Galić, Iločki podrumi, Kalazić, Krauthaker, Markota, i Zdjelarević.

Nije tajna da se i vinari bore s brojnim nedaćama na tržištu. Mnogi vinogradi još nisu postigli rodnost, a neki se sade ove i sljedeće godine. Vinari žele dopuniti asortiman koji im nedostaje, budući da već imaju planove za tržište.

Problem je i usitnjenost vinogradarskih površina. Prosječna površina vinograda manja je od hektara, a tako male vinograde ima 84 posto proizvođača grožđa. Vinograde površine veće od 50 hektara ima samo 25 proizvođača u Hrvatskoj.

“Na hrvatskom je tržištu pala prodaja, posebno kvalitetnih proizvoda. No, tržište nam nije tijesno. Onaj tko je već prije 10 godina započeo izvoziti, mora nastaviti s tim i dokazivati se da vrijedi. Kad si u stanju izvesti, onda se možeš i kod kuće lakše nositi s nedaćama domaćeg tržišta na koje će doći uvozna vina pa će biti još veća konkurencija. Danas imamo svega 30 posto uvoza. Puno veći postotak nas čeka u sljedećih pet do deset godina”, ističe Krauthaker.

Vinari nemaju problema s plasmanom bijelih vina koja su čak i cjenovno konkurentna. No, s crnim vinima stanje je nešto lošije, budući da je konkurencija veća. Krauthaker smatra da bi se situacija mogla znatno popraviti posebno ako se snize cijene domaćih crnih vina.

Jedan od uspješnih načina borbe na tržištu je brendiranje. Na njemu se već godinama intenzivno radi u sklopu krovnog vinarskog udruženja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Brendiranje provode udruge poput Graševine Croatice, Vinistre i Vindalmacije. Prema Krauthakerovim riječima, vinari se još nisu dovoljno zbližili u središnjoj Hrvatskoj, od Moslavine do Međimurja, ali će se uskoro i tamo organizirati u udrugu.

“Ta četiri tijela, udruženja u vinarstvu trebaju maksimalno promovirati svoja vina, povezivati vinare i ići na vanjsko tržište, odlaziti na sajmove i na time pokazivati svoju vrijednost. Brendiranje hrvatskih vina važno je kroz udruženja. No, trenutačno se radi na strateškom nacionalnom projektu brendiranja koji je povjeren jednom Englezu. Njega je krovna vinarska udruga platila da radi na organizaciji marketinga i promociji, tj. stvaranju brenda, ujedno surađujući po regijama. Uspjeh najviše ovisi o vrijednosti i poduzetnosti samih proizvođača i vinara, odnosno o tome hoće li biti međusobno dobro organizirani, koliko će biti agresivni na tržištu”, tvrdi Krauthaker.

Kako naglašava, samo visoka kvaliteta i takva oznaka donose dodatnu vrijednost vina.

Deset vodećih vinarija drži 70 posto prometa
U Hrvatskoj se prodaje 62,6 posto kvalitetnih vina, 5,5 posto vrhunskih, stolnih 29,5 posto, dok na pjenušava i specijalna vina otpada 1,5 i 0,9 posto prometa. Graševina je s 27 posto najzastupljenija sorta, a slijedi istarska malvazija s 11 posto, plavac mali s 9, te rajnski rizling, merlot i plavina s 3 posto udjela. U Hrvatskoj je 41 posto vinogradarskih površina staro više od 30 godina. Registrirano je 17.470 hektara tih površina, odnosno 17.728 proizvođača. Proizvodnjom vina za tržište bave se 1032 tvrtke, od toga 10 vodećih vinarija prometuje s više od 70 posto vina. (Vjesnik)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *