Potrošači najviše troše u Konzumu

kolica-trgovina-midi1Nakon Konzuma, potrošači najviše novca ostave u Kauflandu, Lidlu i Plodinama

Istraživanje GfK ShoppingMonitor iz prosinca 2011. godine, koje donosi analizu potrošačkih navika u hrvatskoj maloprodaji, pokazalo je kako je Konzum i dalje lider u spontanoj (oko 4/5 ispitanih) i ukupnoj poznatosti (97%) trgovačkih lanaca u Hrvatskoj.

Značajnu ukupnu poznatost, od preko 90%, imaju još Kaufland, Lidl, Plodine i Getro, a pri vrhu slijede još Mercator, Interspar i dm.

Promatrano po učestalosti odlazaka u kupovinu u neki lanac, u zadnja tri mjeseca prošle godine, potrošači također na prvo mjesto stavljaju Konzum (66%), a prvih pet lanaca čine još Lidl, Kaufland, Plodine i dm (između 31% i 47%).

Osobna ocjena količine novca potrošenog u trgovačkim lancima na vodeće pozicije stavlja: Konzum, Kaufland, Lidl i Plodine. U Konzumu je oko 30% kupaca ostavilo najviše novca kao prvom izboru trgovine i još oko 20% kao trgovini drugog izbora.

Promatra li se količina potrošenog novca po formatima trgovina proizlazi da su hipermarketi najpopularniji oblik trgovine, a odmah za njima su supermarketi. U odnosu na prethodnu godinu zapažen je rast potrošnje kod hipermarketa (oko 8%) a manji pad imaju supermarketi, dok male trgovine stagniraju (na oko 15% udjela).

Osnovni razlozi zbog kojih se najviše novca potroši u određenoj trgovini svode se na: blizina stanovanju ili poslu (preko 55%) te širinu ponuđenog asortimana i prihvatljive cijene (svaki po 35%). Važnost i zadovoljstvo pojedinih elemenata značajno varira kada se podaci analiziraju po pojedinim konkretnim lancima, ističu iz GfK.

U prosjeku jedno kućanstvo lani je mjesečno trošilo na hranu, piće i ostale proizvode svakodnevne potrošnje oko 1900 kuna (što je daljnji manji pad u odnosu na 2010. godinu). Ti su iznosi najviši u Dalmaciji i Zagrebu, a najmanji u sjevernoj Hrvatskoj (oko 1500 kuna) i Slavoniji (oko 1300 kuna). Tek oko 20% kućanstava troši više od gornjeg prosjeka uglavnom između dvije i tri tisuće kuna mjesečno.

Lojalnost prema određenom mjestu kupnje / lancu, kod odlazaka u velike nabavke, opada i tek je svaki četvrti potrošač lojalan, a svaki drugi odlazi u nabavke na više raznih mjesta / u više lanaca.

Kada se kupuje hrana općenito se može istaknuti da su kupcima osobito, ali i podjednako važne sljedeće dvije karakteristike prodajnog mjesta: svježina / kvaliteta proizvoda, te razina cijene (ocjena oko 4,7 na skali od 1 do 5).

Ostale bitne karakteristike su širina asortimana, jasno istaknuta cijena, čistoća prodavaonice i okoline, orijentacija u trgovini, ljubazno osoblje, brzina rada blagajni, sniženja i  promotivne akcije –  to su ocjene između 4,3 i 4,5 (na skali od 1 do 5).

Potaknuti problemima koje je donijela recesija u kupovinu se i dalje odlazi s unaprijed pripremljenom listom potrebnih proizvoda (64% potrošača), ali samo polovina ih uspije kupiti zaista isključivo ono što su zapisali.

Karakteristično je da se često u nabavku ide automobilom (50% često i još 20% povremeno), posebno ako se ide u veliku kupovinu.

Kupljena roba, posebno kod velikih kupovina, plaća se gotovinom (73%), ali u oko 27% slučajeva i s karticama. Kod plaćanja karticama preko 2/3 ih plaća debitnim karticama, oko 15% kreditnim karticama, a ostatak kombinira obje vrste kartica.

“Loyalty” kartice postale su uobičajena praksa i danas ih već ima više od 70%  potrošača (2009. bilo ih je 55%). Vodi Konzum (MultiPlusCard), a slijedi ga dm (dm active beauty card). Nešto iznad 40% potrošača ima samo po jednu loyalty  karticu, a 34% ima po dvije kartice.

Osnovno informiranje o ponudi trgovačkih lanaca je putem letaka u poštanskim sandučićima – za oko 76% kupaca. Na drugom je mjestu informiranje putem oglasa na televiziji (oko  55%). Približno po 32% potrošača koristi letke iz trgovina, a  prati i promotivne akcije na mjestu prodaje.

Petina potrošača još prati i letke u dnevnim novinama, a isto toliko ih  slijedi preporuke prijatelja i znanaca. Dakle, potrošači se informiraju istovremeno na više načina, a svega nešto manje od 10% potrošača ne koristi nikakvo posebno informiranje za kupnju, navodi se u istraživanju GfK.

Dok čak više od 90% potrošača prima informacije putem nekog od oblika letaka (i taj oblik informiranja stalno raste), za konačnu kupnju letke koristi nešto više od 25% ispitanih.

Privatne marke pojedinih trgovačkih lanaca definitivno imaju svoje kupce. Oko 80% ispitanih potrošača sada kupuje privatne marke (60% bar neke, a oko 20% se izjašnjava kao redoviti kupac upravo takvih proizvoda niže cijene). Mjere štednje u vrijeme krize potakle su brzi rast ovih proizvoda, zaključuje se u istraživanju.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *