Domaće se gasi – uvoz odojaka dosegao 50 posto potreba

svinje-uzgoj-ftdLani je u Hrvatsku uvezeno 48.000 tona svinjskog mesa, od čega je samo 10 do 15 posto otišlo za konzumne potrebe, a najviše je uvezeno smrznutog mesa za industrijsku preradu, na primjer 5000 tona slanine. No zabrinjava da se gotovo pola “domaćih” pršuta i uz hrvatsku proizvodnju od 700.000 komada, uveze iz Austrije, kako bi se dobio “originalni” dalmatinski pršut

Domaćem tržištu povremeno nedostaje gotovo 40 posto svinjetine, a samo je uvoz odojaka u prvom tromjesečju ove godine dosegao 50 posto domaćih potreba, jer su domaći uzgajivači, koji su ostali bez poticaja, morali višestruko smanjiti nekonkurentnu proizvodnju.

Od 1,1 milijun svinja na domaćem tržištu naime za osobne potrebe domaćinstava zakolje se njih nešto više od pola milijuna. Još je prije četiri godine taj broj bio 700.000. Dakle problem je što 120.000 krmača ne može dati dovoljno odojaka, odnosno poslije i svinja.

No došlo je i do promjene prehrambenih, ali i trgovačkih navika domaćih potrošača, koji jedu sve više jeftinijeg pilećeg i purećeg mesa.

Posao klaonica u Hrvatskoj uvelike su preuzeli trgovački lanci, koji u svojoj ponudi imaju već obrađeno meso. Osim toga trgovci u ponudi imaju i meso za sušenje.

Zanimljivo je da odojaka prošle zime, kad uobičajeno raste njihova potrošnja, nije bilo dovoljno ni na zagrebačkim tržnicama. Profitirali su tako prodavači janjetine iz uvoza, koja se prodavala po 55 kuna po kilogramu.

Uzgajivači ističu da je poremećaj u proizvodnji odojaka nastao još lani i unatoč pomoći proizvođačima taj manjak u proizvodnji, posebno na obiteljskim gospodarstvima, nije nadoknađen.

Operativni planovi u svinjogojskoj proizvodnji, uz nove velike svinjogojske farme Agrokora i Gavrilovića, tek trebaju dati očekivane rezultate, jer na domaćem tržištu nedostaje i običnih čvaraka, koji se na tržnicama dobro prodaju i po cijeni od 100 kuna po kilogramu.

S druge je strane kod velikih proizvođača svinja zadržana ista razina proizvodnje ili je čak i povećana. Riječ je o 25.000 krmača, odnosno 250.000 tovljenika iz domaćeg uzgoja.

Jedne se godine u Slavoniji uz kupljenu svinju odojak dobivao besplatno, a sad ih nema dovoljno. Na interventni otkup tržišnih viškova svinja prije četiri godine država je potrošila 100 milijuna kuna.

Inače, tradicionalne je svinjokolje iz godine u godinu sve manje, a gotovo 40 posto tovljenika u domaćim torovima, koji su sve prazniji, iz EU-ovih je zemalja, posebno iz Danske, Nizozemske i Njemačke.

Sreća u nesreći je da je na tržištu EU-ovih zemalja dovoljno tovljenika u uzgoju pa se na proljeće može očekivati njihov uvoz po primjerenim cijenama, što znači da cijena svinjetine na domaćem tržištu ne bi trebala rasti.

Lani je u Hrvatsku uvezeno 48.000 tona svinjskog mesa, od čega je samo 10 do 15 posto otišlo za konzumne potrebe, a najviše je uvezeno smrznutog mesa za industrijsku preradu, na primjer 5000 tona slanine.

No zabrinjava da se gotovo pola “domaćih” pršuta i uz hrvatsku proizvodnju od 700.000 komada, uveze iz Austrije, kako bi se dobio “originalni” dalmatinski pršut.

Što se tiče uvoza mesa, postoji trend uvoza svinjskih polovica u studenome u velika trgovačka središta, jer je tradicionalna domaća svinjokolja iz godine u godinu sve manja. Uvoze se i kobasice, smrznuto meso i drugi proizvodi od mesa. (Vjesnik)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *