Kako je Agrokor probio led u osvajanju srpske prehrambene industrije

Od oko 700 milijuna eura, koliko se procjenjuje vrijednost kapitala hrvatskih tvrtki uloženoga u Srbiji, najdominatnije je zastupljen u prehrambenoj industriji.

frikom-proizvodnja-midiTo je jedan od razloga što pojedini srpski mediji, koji zaziru od investicija hrvatskih poduzeća, upozoravaju kako bi domaća prehrambena industrija mogla prijeći u hrvatske ruke.

“Led” je probio Agrokor koji je još 2003. godine kupio ‘Frikom’, tvornicu smrznute hrane, a potom 2005. godine uslijedila je i akvizicija zrenjaninskog ‘Dijamanta’, najvećeg proizvođača jestivog ulja. Agrokor je po visini ulaganja vodeća hrvatska kompanija u Srbiji.

Taj koncern je vlasnik Kikindskog mlina, proizvođača brašna, koje je među najkvalitetnijima na tržištu, te tvornice za proizvodnju mineralne vode ‘Mirela’.

Uz to, Agrokor je lani investirao više od 10 milijuna eura u farme za tov junadi te distributivni centar za voće i povrće. Prema nezvaničnim podacima zagrebački koncern je u prehrambenu industriju investirao više od 300 milijuna eura, uz najavu kako će ulaganja povećati za još 100 milijuna eura.

Njegovim putem krenulo je više drugih tvrtki iz Hrvatske. Tako je Vindija najprije kupila mljekaru u Lajkovcu, a potom uložila 50 milijuna eura u farmu za uzgoj pilića, te u tvornicu za njihovu preradu.

S najavljenim ulaganjem od 15 milijuna eura u obnovu zapuštene mljekare u Senti Vindijine ukupne investicije se procjenjuju na oko 100 milijuna eura. U proizvodnji mlijeka i mliječnih proizvoda sudjeluje i Dukat koji je kupio mljekaru u Somboru.

Kupovinom slovenske kompanije Droga Kolinska Atlantic grupa postala je vlasnikom triju tvrtki u Srbiji: tvornice za proizvodnju konditorskih proizvoda “Soko Nada Štark”, “Grand kafe”, koja pokriva 50 posto srpskog tržišta, a zastupljena je i na tržištu BiH te Palanačkog Kiseljaka. Uz to, Atlantic grupa je 2007. godine ušla u Srbiju pokretanjem proizvodnje Multivite u Vršcu, produkciju koju kani povećati novim ulaganjima.

Podravka, koja je dosad bila zastupljena na srpskom tržištu plasmanom vlastitih proizvoda, najavila je investicije u prehrambenu industriju. Ukoliko izostane sporazum o preuzimanju “Aleve”, jednog od najvećih proizvođača začina, Podravka kani uložiti sredstva u gradnju vlastite tvornice.

Pored ulaganja u prehrambenu industriju tvrtke iz Hrvatske uvoze poljoprivredne proizvode kao sirovinu za vlastitu proizvodnju. U tom pogledu najzastupljeniji je uvoz šećerne repe za potrebe hrvatskih šećerana. Na taj izvoz imaju primjedbe vlasnici šećerana u Srbiji, ali proizvođači šećerne repe vide veću korist u izvozu u Hrvatsku, jer postižu bolju cijenu za oko 50 eura po toni. Pored šećerne repe iz Srbije se uvozi i suncokret. (Poslovni dnevnik)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *