Made in Makedonija: Visoka cijena nerazvijenog tržišta

strudla-so-tikva-midi1Iako je tome teško povjerovati, bez obzira na standard života i platne sposobnosti, građani Makedonije za iste proizvode plaćaju najviše cijene u usporedbi s njihovim susjedima ili građanima zemalja Europske unije

Unatoč tome što je Makedonija Ugovor o stabilizaciji i pridruživanju potpisala pred više od deset godina, čime je započeo njen proces integracije u Europsku uniju, do pristupanja europskoj zajednici još nije došlo.

Usprkos toj dugotrajnoj situaciji, u Makedoniji su se odvile neke promjene koje su stvorile bolje uvjete za razvoj maloprodaje. Uvedeno je nekoliko ključnih čimbenika potpore maloprodajnom sektoru. To su: one stop shop servis za registraciju tvrtki (pokrenut 2010.), porezna stopa od 10% (jedna od najnižih u Europi), 18% poreza na dodanu vrijednost (značajno je niže od npr. onog u Hrvatskoj koji iznosi 25%).

MALOPRODAJNE TVRTKE

Što se tiče maloprodajnih tvrtki u zemlji, u 2010. je u odnosu na godinu ranije došlo do značajnog smanjenja njihova broja. Tada je njihov udio iznosio 41% od ukupnog broja aktivnih poslovnih subjekata u zemlji, a u 2010. je pao na 37%. Lani je, pak, taj broj stagnirao i iznosio 38% maloprodajnih tvrtki u odnosu na ukupan broj aktivnih poslovnih subjekata.

U trenutnoj gospodarskoj situaciji (travanj 2012.) poslovanje u maloprodaji manje je isplativo, nego u isto vrijeme prošle godine. Trgovci na malo nemaju optimistična očekivanja. Smatraju da najveća ograničenja njihovog poslovanja predstavljaju: niska potražnja (38%), povećana konkurencija (15%), povećani pritisci na tržište (14%) i drugi faktori (8%).

UTJECAJ KRIZE

No nisu trgovci jedini koji osjećaju utjecaj gospodarske krize koja je proteklih godina prisutna u cijelom svijetu. Makedonski kupci reagiraju depresivno i bez vjere u poboljšanje situacije, što je znakovito za budući razvoj maloprodaje.

Trenutačnu situaciju oni procjenjuju kao nepovoljnu za potrošnju te povoljniju za štednju i čuvanje novca. Doduše, u tom višku ne vide priliku za udobniji život, već za osnovnu sigurnost i preživljavanje krize.

Najčešći mehanizmi štednje su planirana i oprezna kupnja proizvoda za svakodnevnu uporabu, odgađanje kupnje do rasprodaja ili sniženja, prijelaz s brendiranih na jeftinije proizvode te korištenje kupona.

Da se zaključiti kakav će utjecaj na maloprodajni sektor imati ove promjene u ponašanju kupaca. Pa ipak, možemo reći kako su ovakva njihova ponašanja prije svega situacijska.

DOMAĆI VS. STRANI
Osim ovoga, primijećena su i druga kretanja koja ostavljaju dugotrajan utjecaj na maloprodajni sektor u Makedoniji. Sve veći broj potrošača kupnju proizvoda za općenitu uporabu obavlja jednom tjedno u velikim supermarketima ili prodajnim centrima koji nude i razne vrste kućanskih potrepština.

Takav izbor, osim planirane, potiče i poneku neplaniranu kupnju. Zamjetno je da su na makedonskom tržištu prisutna tek dva strana trgovačka lanca: grčki Vero i turski Ramstor.

Strani trgovci na malo su, općenito uzevši, nadmoćniji kad su u pitanju praktičnost i udobnost, jer nude dovoljan broj parkirnih mjesta, dobre lokacije, veliku raznovrsnost proizvoda, dodatne sadržaje i usluge, programe vjernosti itd. S druge strane, domaći trgovci na malo imaju prednost distribucije širom zemlje, niže cijene, a na svojoj strani imaju i krilaticu “kupujmo domaće”.

NEREALNE CIJENE
Određeni proizvodi poznatih tvrtki za građane Makedonije u nekim su slučajevima čak i dva puta skuplji nego što su u susjednim zemljama. Stručnjaci naglašavaju kako trgovci na malo, svojim pretjeranim maržama, proizvode kupcima čine nedostupnima.

Kućanski aparati, odjeća, obuća i drugi proizvodi jeftiniji su u Londonu, Moskvi i Sofiji negoli u Skopju. Iako je tome teško povjerovati, bez obzira na standard života i svoje platne sposobnosti, građani Makedonije (što se može ustvrditi jednostavnom internetskom pretragom ponude poznatih svjetskih marki), za iste proizvode plaćaju najviše cijene u usporedbi s njihovim susjedima ili građanima zemalja Europske unije.

Tako će npr. Sonyjev televizor moderne generacije, s 3D opcijom i veličinom ekrana od 117 cm, Makedonci platiti 1720 eura, Hrvati 1666 eura, u Srbiji isti će proizvod koštati 1500 eura, a najjeftinije će proći Bugari koji će ga platiti tek 950 eura. Noviji model dječje sjedalice za automobil, marke Chico, u Makedoniji košta 178 eura, a u Velikoj Britaniji i drugim europskim zemljama 150 eura.

Obuća tvrtke Timberland u Makedoniji se prodaje po cijenama višim od 160 dolara, a na njihovim internetskim stranicama cijene se kreću od 70 do 75 dolara.

Više je nego očito da kupci iz Makedonije očekuju udobnost i prednosti stranih trgovina na malo koje bi im ponudile široku ponudu domaćih i stranih proizvoda, ali prije svega po realističnim cijenama koje odgovaraju njihovoj kupovnoj moći.

Nakon dugog očekivanja, ove će godine na makedonsko tržište ući francuski Carrefour, španjolska Zara i još neki svjetski poznati trgovci na malo. Ostaje nam vidjeti kako će oni odgovoriti na potrebe i očekivanja makedonskih kupaca.

Vesna Kuzmanović

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *