Proizvođači oštro protiv uvođenja naknade za plastične vrećice

Najavljena naknada za korištenje plastičnih vrećica od dvije kune izravno i nepovratno ugrožava opstanak domaće proizvodnje s oko tri tisuće zaposlenih u 50 tvrtki, naglašeno je na današnjoj konferenciji za medije na kojoj su predstavnici Udruženja za plastiku i gumu upozorili na probleme i posljedice koje bi imali uvođenjem naknada za korištenje plastičnih vrećica.

hgk-udruzenje-za-plastiku-i-gumu-konferencijaKako je rečeno na konferenciji, uvođenje takve naknade ne bi pospješilo niti zaštitu okoliša jer najavljena alternativna vrećica izrađena od papira ili tekstila više opterećuje okoliš od plastične vrećice.

U Udruženju smatraju kako najavljeni namet za korištenje plastičnih vrećica neće pomoći očuvanju okoliša budući da ne postoji sustav za zbrinjavanje otpada.

Također najavljena naknada, ako se uvede, neće pomoći okolišu a prouzročit će novo zatvaranje radnih mjesta te onemogućiti vraćanje kredita malim i srednjim tvrtkama koje rade u ovoj grani industrije. Osim toga, smatraju kako najavljena mjera nema nikakvo uporište u stručnim i znanstvenim studijama.

Predsjednik Udruženja za plastiku i gumu HGK Želimir Feitl naglasio je kako prije donošenja tih mjera treba konzultirati struku, proizvođače i znanost. “Argumenti da plastična vrećica zagađuje okoliš ne stoje, ona ga eventualno onečišćuje, ali ako bi se prikupljala za reciklažu, onda niti ne onečišćuje“, kazao je Feitl napomenuvši kako su od ministrice zaštite okoliša Mirele Holy dobili obećanje da će ih pozvati na sastanak te će argumentirano nastojati da se ne uvodi ova naknada.

Direktor proizvodnje tvrtke DINA – Petrokemija s Krka Romeo Deša istaknuo je kako je značaj ove namjere ravan tsunamiju. “Odlučili smo sačuvati svojih 3000 radnih mjesta te spriječiti crno tržište u ovom području. Javnost je pala pod utjecaj zelenih te plastične vrećice povezuje sa zaštitom okoliša”, napomenuo je Deša dodavši kako negoduju jer se površno i amaterski govori o toj struci, znanosti te egzistenciji i pri tome se naglašava okoliš.

“Plastične su vrećice od 17 do 20 puta manje volumenizirane od ostalog materijala, a za papirnate je vrećice potrebno kudikamo više prijevoznih sredstava za odvoz, a čak 17 tisuća litara vode treba potrošiti za proizvodnju jedne tone papira, a usto će se povećavati i uvoz. Plastika je ekološki najpovoljnije rješenje, a njezinim će se opterećivanjem građane poticati da pređu na skuplje i ekološki nepovoljnije materijale”, kazao je Deša.

Dragutin Drčić, vlasnik tvrtke Optiplast iz Siska, istaknuo je kako bi posljedica te odluke moglo biti gašenje tri tisuće radnih mjesta te odlazak 50 tvrtki u stečaj.

dragutin-drcic-vlasnik-tvrtke-optiplast-iz-siska“Domaći su proizvođači također opterećeni kreditima koje, ako se najavljena naknada realizira, neće moći vratiti. Inače, proizvođačka je cijena četiri lipe po vrećici. Po sadašnjim će se cijenama vrećice kupovati u susjednim zemljama te time zapošljavali ljude u tim zemljama”, kazao je Drčić te dodao kako su domaći proizvođači plastičnih vrećica novim strojevima osuvremenili proizvodnju te su konkurentni uvoznim vrećicama.

Prema njemačkim analizama posljedica za okoliš, zabrana upotrebe plastičnih vrećica dovela bi do povećanja potrošnje energije za 108 posto, proizvodnih troškova za 128 posto te povećanje mase ambalaže 291 posto, što dovodi i do povećanja potrošnje goriva potrebnog za transport, kao i povećanje emisije CO2.

Materijal polietilen koji se koristi za proizvodnju plastičnih vrećica nije opasan za ljudsko zdravlje ni za okoliš i vrlo je pogodan za recikliranje, ističu u Udruženju za plastiku i gumu.

Dodaju pritom kako podržavaju najavljenu mjeru Ministarstva zaštite okoliša za odvojeno prikupljanje otpada po kućanstvima koja bi bila jedina prava mjera za očuvanje okoliša te bi omogućila i veće količine otpada potrebnog za pokretanje oporabe plastičnog otpada.

Profesor Igor Čatić iz Društva za plastiku i gumu naglasio je kako je plastika “najzeleniji” materijal, koji je energetski povoljan, tek 1,3 posto ima utjecaj na CO2 te ne zagađuje i ne troši se toliko vode kao u, primjerice, papirnoj industriji.

Predsjednik Hrvatske udruge menadžera – CROMA Vladimir Ferdelji naglasio je kako se plastične vrećice proizvode od materijala koji se 100 posto može oporabiti te ne ostavlja posljedice za okoliš.

“Riječ je o tome da je ovaj proizvod koji je teško razgradiv proglašen zagađivačem jer otkriva ljudsko ponašanje koji ga čini ekološki neprihvatljivim. Uvoditi namete na proizvod ako je uzrok ljudsko ponašanje nije najracionalnije”, kazao je Ferdelji dodavši kako iza ideje o uvođenju ovog nameta stoje uvoznici odnosno uvoznički lobiji.

Ferdelji smatra kako bi primjerice u Zagrebu bio potreban separator za odvajanje plastičnog otpada i drugih sirovina.

Romeo Deša je napomenuo kako su proizvođači spremni otkupiti sav otpadni materijal te ga i reciklirati, a istaknuo je i primjer s otoka Krka gdje komunalno poduzeće prikuplja i do 38 posto odvojenog otpada.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *