Vraća se porez na vrećice

plasticne-vrecice-naplata-largeNa “porez” na vrećice od 2 kune trgovci će dodavati svoj trošak pa će konačna cijena ovisiti o tome jesu li ga se i koliko spremni odreći

“Zabranit će se besplatno dijeljenje vrećica u trgovinama i na tržnicama”, potvrdila je ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy. Male, tzv. integralne vrećice, u kojima sada iz trgovina i s tržnica nosimo voće i povrće, ribu, meso, naplaćivat će se, najavljuje ministrica, najmanje dvije kune.

Kako doznaje Novi list najmanje dvije kune koštat će sve vrećice, znači i one velike, s logotipom trgovca, koje sada plaćamo jednu kunu.

Dvije kune će, naime, iznositi ‘porez’ na vrećice, svojevrsna ekološka taksa koja za cilj ima destimulirati potrošnju tih vrećica.

Na tu taksu trgovci će, odnosno proizvođači, dodavati svoj trošak, što znači da će, primjerice, velika vrećica koja sada košta jednu kunu, koštati tri kune. Mala vrećica, koja proizvođača košta pet lipa, a trgovac ju kupuje za deset lipa, koštat će 2,15 kuna, ili deset lipa manje ako se trgovac i dalje bude odricao svog dijela kolača.

Trgovci, naime, male vrećice sada kupuju po deset kuna za sto komada, i to uračunavaju u svoj trošak poslovanja, što ne znači da ubuduće male vrećice i oni neće naplaćivati.

“Cilj je da tih, malih vrećica više ne bude, jer su velik pritisak na okoliš. Ako je netko zagađivač, treba i platiti. Ljudi su, prije nego li su se vrećice tako raširile, koristili druge vrste vrećica i košara, vrijeme je da vratimo dobre stare navike. Nisu bili disciplinirani ni Austrijanci ni Nijemci, stvar je samo na koji način se provodi kontrola”, kazala je Holy. (Bankamagazin)

Komentari

  1. Plastik kaže

    21 razlog zašto ne treba naplaćivati plastične vrećice

    Najveći dio plastike upotrebljava se za izradu plastične ambalaže (45 %). To ne začuđuje zbog niza prednosti koje omogućuje plastika kao ambalažni materijal. Zamjena plastične ambalaže onom od drugih materijala bitno povisuje utjecaj na okoliš i prirodu. Zamjenom plastike s alternativnim materijalima povisila bi ukupnu težinu za iste funkcijske jedinice za 3,6 puta a potrošnju energije tijekom cijelog životnog ciklusa za 2,2 puta. Emisija stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu porasla bi za 2,7 puta.

    Potrošnja plastike u Hrvatskoj bila je u 2010. oko 300 tisuća tona od čega je otpalo na plastične vrećice i torbe oko 2,5 tisuće tona.

    Klasične polietilenske vrećice i torbe sudjelovale se ispod 10 % u ukupnoj polietilenskoj ambalaži, Koja se procjenjuje u 2010. na oko 27 tisuća tona.

    Rezultati brojnih istraživanja potvrđuju zaključak da bilo kakva odluka o uvođenju naknada ili zabrana plastičnih vrećica nije ničim opravdana, a svako davanje bilo kakve prednosti biorazgradljivim plastičnim (traže posebni sustav gospodarenja) i papirnim vrećicama te platnenim torbama, rezultirat će bitno većim utjecajem na okoliš, od utjecaja na globalno zatopljenje do potrošnje pitke vode i energije. Prije donošenja odluke svakako bi trebalo dobro procijeniti opravdanost uvođenja zabrana i naknada klasičnih jednokratnih plastičnih vrećica, jer neželjene posljedice mogu biti značajne i dugotrajne.

    George Monbiot, poznati britanski analitičar svijeta plastike izjavio u dnevnim novinama The Guardian (2009.): “Plastične vrećice nisu pošast našeg planeta, njihovo najveće zlo je što nam skreću pažnju s mnogo važnijih problema”.

    Više na blogu “Plastično je fantastično” – http://plasticno-je-fantasticno.blog.hr/
    Pogledajte postove:
    21 razlog zašto ne treba naplaćivati plastične vrećice – http://plasticno-je-fantasticno.blog.hr/2012/04/1630683430/21-razlog-zasto-ne-treba-naplacivati-plasticne-vrecice.html

    76% plastičnih vrećica se ponovno upotrijebi – http://plasticno-je-fantasticno.blog.hr/2012/05/1630755714/76-plasticnih-vrecica-se-ponovno-upotrijebi.html iz kojeg se vidi i pozadina svih tih zabrana i naknada.

    Pozdrav – Vaš Plastik

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *