Kako nastaje pivo?

predavanje-emz-kako-nastaje-pivoTajne nastanka piva, jednog od najpopularnijih pića na svijetu, ljubiteljima piva otkrio je direktor Sektora lanaca opskrbe Karlovačke pivovare dr. sc. Zvonimir Nemet na jučerašnjem predavanju u Etnografskom muzeju Zagreb. Riječ je o jednom u nizu popratnih događanja namijenjenih odraslim osobama u sklopu izložbe Idemo na pivo!, koja je otvorena do 20. kolovoza.

Prvo pivo, koje je nastalo još u pretpovijesno doba, kada je slučajno komad kruha ostao u vodi i fermentirao, itekako se razlikovalo od današnjeg industrijski proizvedenog piva visoke kvalitete.

“Danas se uvriježila definicija piva kao pjenušavog, slabo alkoholnog pića gorkog okusa i hmeljne arome. Između ostalog, upravo je hmelj sastojak koji razlikuje prvobitna piva od suvremenih. Pivo se kroz povijest mijenjalo, bistrilo, jačalo i slabilo. Usavršavano je najviše na sjeveru Europe gdje nije uspijevala vinova loza, a gdje je pivska kultura i danas najrazvijenija. Kombinirano je s voćem i aromatičnim travama, prinošeno je kao žrtva bogovima, korišteno u religioznim obredima, konzumirano kao hrana i kao lijek, služeno na gozbama. Pivo ima veliku prehrambenu vrijednost, a fiziološki učinci su višestruki. Pivo pojačava apetit zbog gorkih sastojaka hmelja i visokog udjela vitamina B grupe, ima jako diuretičko djelovanje i djeluje sedativno, odnosno umiruje i poboljšava san. Zbog navedenih učinaka, pivo ne samo da je tekuća, već i funkcionalna hrana“, objasnio je Nemet.

Desetak tisuća godina kasnije, za proizvodnju piva su i dalje dovoljna samo četiri prirodna sastojka: voda, ječmeni slad, hmelj i kvasac.

No, prema riječima Zvonimira Nemeta, proizvesti pivo nije jednostavno kao što se na prvi pogled može učiniti: “Pivo je proizvod alkoholnog vrenja pivske sladovine, a pivska sladovina je vodeni ekstrakt pivskog slada (osušenog isklijalog pivskog ječma), neslađenih sirovina i hmelja. Proizvodnja piva je iznimno složen i dugotrajan proces. Ona počinje mljevenjem i ukomljavanjem ječmenog slada, čime nastaje ekstrakt koji služi kao hranjiva podloga za vrenje pomoću kvasca. Nakon toga slijedi kuhanje, hmeljenje, hlađenje i filtriranje sladovine. Zatim slijedi fermentacija, koja je posljedica metabolizma kvasca. Samim vrenjem, procesu proizvodnje piva nije kraj. Nakon fermentacije slijedi odležavanje i filtriranje piva. Tek ga onda možemo puniti u boce, etiketirati i distribuirati našim vjernim potrošačima”, rekao je Nemet.

Više od 40.000 vrsta piva (koliko se procjenjuje da ih postoji na svijetu), prema proizvodnim principima može se podijeliti u dvije osnovne skupine: piva gornjeg vrenja ili engleski tip piva te pivo donjeg vrenja ili kontinentalni tip piva.

zvonimir-nemet“U ovu drugu skupinu, poznatiju kao lager piva, spadaju i hrvatska piva kao što je Karlovačko. Lager je danas marketinški najuspješniji tip pivarskog proizvoda. Lager piva se piju ohlađena na od 3 do 15 stupnjeva, imaju bogatu pjenu i izraženu gorčinu i hmeljnu aromu. Imaju i relativno veliki udio neprevrelog ekstrakta, a time i bogat okus”, zaključio je Nemet.

U sklopu izložbe Idemo na pivo!, posjetitelji Etnografskog muzeja Zagreb do 20. kolovoza mogu saznati sve o kulturološkom i antropološkom aspektu kulture konzumacije piva. Riječ je o prvoj takvoj izložbi u Hrvatskoj koja je realizirana uz pomoć partnera izložbe Karlovačke pivovare.

Izložbu prati i bogato opremljen dvojezični katalog na čak 270 stranica – prava mala enciklopedija u kojoj su obrađene mnoge teme poput povijesti europskog i hrvatskog pivarstva, procesa proizvodnje piva, piva i gastronomije, te piva u različitim kulturama.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *