Ulazak u EU pogodit će proizvođače hrane i pića

hrvatska-eu-zastave-midiOčekuje se da će mogući učinci ulaska u EU biti većinom pozitivni za izvozni sektor, gradnju, promet, poslovne usluge i vjerojatno turizam, a većinom negativni za prerađivačku industriju, posebice hrane i pića

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju u proizvodnim djelatnostima negativno bi mogao utjecati na poslovanje tvrtki koje se bave preradom mesa i proizvodnjom vina.

Pozitivan utjecaj, pak, mogu očekivati drvoprerađivačke tvrtke i one koje proizvode plovila za razonodu, dok su među uslužnim djelatnostima s pozitivnim izgledima IT usluge te cestovni prijevoz tereta, procjenjuje se u Izvješću o učincima pristupanja Hrvatske Europskoj uniji na malo i srednje poduzetništvo.

To su izvješća kao i “Izvješće opservatorija malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj 2012.” predstavili danas predstavnici Ministarstva poduzetništva i obrta i Delegacije EU-a u Hrvatskoj.

Poduzeća koja već izvoze u EU vjerojatno će imati koristi od mogućnosti koje pruža lakši pristup europskom tržištu, a ostala poduzeća morat će zadovoljiti određene tehničke i okolišne standarde te odrediti dobar omjer cijene i kvalitete kako bi imale koristi, dok će se poduzeća koja prodaju svoje proizvode samo na hrvatskom tržištu vjerojatno suočiti s jakom konkurencijom iz zemalja EU-a, kazao je Robert D. McKean, voditelj projektnog tima predstavljajući izvješća.

“Očekuje se da će mogući učinci ulaska u EU biti većinom pozitivni za izvozni sektor, gradnju, promet, poslovne usluge i vjerojatno turizam, a većinom negativni za prerađivačku industriju, posebice hrane i pića”, dodao je.

Šef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren istaknuo je da bi većina malih i srednjih poduzeća trebala imati koristi od članstava u EU. “No koristi neće biti ostvarene automatizmom, trebat će se prilagoditi novim uvjetima, bit će i i pobjednika i gubitnika”, istaknuo je.

Ulaskom u EU poduzeća će se morati prilagoditi novim uvjetima i propisima, a za stvaranje povoljnog poslovnog okruženja bit će potrebna potpora nacionalnih i regionalnih vlasti, naglasio je je Vandoren.

Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras istaknuo je da je u razdoblju od 2002. do 2010. Hrvatska dodijelila 67 milijardi kuna raznih poticaja od čega samo 996 milijuna za malo i srednje poduzetništvo.

“To ukazuje da malo gospodarstvo nije bilo prioritet. Nadamo se da će nam ova izvješća pomoći u stvaranju učinkovitije politike za mala i srednja poduzeća odnosno kvalitetnije korištenje potpora”, dodao je.

Istraživanja o potporama provedeno u svibnju i lipnju ove godine na 1.000 poduzeća pokazalo je da su premali iznosi potpora glavna zapreka većoj učinkovitosti bespovratnih potpora. Naime, 99 posto ispitanika je dobilo manji iznos potpore od onoga koji je zatražio, dok ih je 89 posto kao razlog nikakvog učinka potpore na poslovanje navelo nedovoljan iznos potpore.

U Hrvatskoj ukupno posluje 168.443 malih i srednjih poduzeća, od čega se njih 24 posto bavi trgovinom, a 13 posto proizvodnjom.

Od 2002. do 2010. njihov broj je povećan za 11 posto, dok je broj obrta smanjen za 8 posto, stoji u izvješću o malom i srednjem poduzetništvu u Hrvatskoj.

Izvješća su izrađena u sklopu IPA projekta Europske unije “Poboljšanje administrativne učinkovitosti na nacionalnoj razini”, vrijednog 1,3 milijuna eura. (H)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *