Istočna Hrvatska: Neobrađeno bogatstvo

istocna-hrvatska-vinogradi-wideS ispod prosječnom razvijenosti u odnosu na ostatak Hrvatske, regija Istočna Hrvatska dominantno je poljoprivredno i prerađivački orijentirana. No, sve je veći njezin turistički i prometni značaj

Nepregledna ravnica, polja pšenice i drugih žitarica, farme, silosi žita i slavonski kulen najčešće su asocijacije na spomen istočne Hrvatske.

Unatoč nazivu “žitnica Hrvatske”, statistička regija Panonska Hrvatska u koju se ubrajaju regije Središnja i Istočna Hrvatska prema bruto društvenom proizvodu po stanovniku zaostaje za državnim prosjekom za gotovo 30 posto.

Pritom Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska županija ostvaruju i najnižu vrijednost BDP-a po stanovniku među svim hrvatskim županijama. Brodsko-posavska županija s BDP-om per capita u visini od 5606 eura za državnim prosjekom zaostaje za čak 44,6 posto, dok Vukovarsko-srijemska županija zaostaje za 40,9 posto, što ovu regionalnu cjelinu svrstava među one s najnižim standardom i kupovnom moći u zemlji.

POLJOPRIVREDA I PRERADA
Pozitivan primjer je ipak Osječko-baranjska županija s BDP-om po stanovniku od 8112 eura što je 80,2 posto hrvatskog prosjeka.

Kad je u pitanju struktura gospodarske djelatnosti, Istočnu Hrvatsku obilježava visoka specijalizacija u djelatnostima prerađivačke industrije i poljoprivrede pa tako prerađivačka industrija čini gotovo petinu ukupnog BDP-a ove regije (18 posto), dok je na nacionalnoj razini taj udio nešto niži (16 posto).

Slično je i s poljoprivredom koja u ukupnom BDP-u Središnje i Istočne Hrvatske sudjeluje s 13 posto, dok se na nacionalnoj razini u poljoprivredi proizvede tek 5 posto ukupnog BDP-a.

istocna-hrvatska-zupanije-bdp-tablicaU strukturi gospodarstva Istočne Hrvatske prevladavaju sekundarne djelatnosti (prerađivačka industrija), djelatnosti javne uprave (javna uprava i obrana), poljoprivredne djelatnosti, zatim uslužne djelatnosti i djelatnosti poslovanja nekretninama. Poljoprivreda je ipak osnovna djelatnost u mnogim županijama poput Virovitičko-podravske u kojoj poljoprivreda čini čak 23 posto BDP-a.

MALE TRGOVINE
Poljoprivreda te prerađivačka industrija osnovica su slavonskog gospodarstva. Obiteljski obrti, mala i srednja poduzeća, uz nekoliko tradicionalnih velikih, drže glavninu prehrambene proizvodnje Istočne Hrvatske.

Pogođena ratnim zbivanjima, ova se regija još uvijek oporavlja i znatna sredstva ulaže u obnovu pogona i postrojenja koja su zapuštena ili zatvorena.

istocna-hrvatska-zupanije-broj-prodavaonicaMeđutim, potencijal je veliki. Uz obiteljske obrte i proizvodnje, mali formati lokalnih trgovačkih lanaca dominantni su u ovoj regiji.

Iako su mogućnosti Istočne Hrvatske otkrili i globalni investitori te su u zadnjih desetak godina u Slavoniji izgrađeni i trgovački centri velikih kvadratura s prisutnošću globalnih brendova, mali trgovci su raširena pojava u ovom dijelu zemlje.

Usmjereni na pružanje cjelokupne usluge i asortimana svojim kupcima, neki su u borbi za što bolji položaj na tržištu pokrenuli i vlastite trgovačke marke, a čak i u vrijeme smanjene kupovne moći, koja je pogodila maloprodajno tržište zadnjih par godina, mali trgovci u Slavoniji tvrde da bilježe dobre rezultate i otvaraju nove prodajne objekte.

PROMETNO ČVORIŠTE
Na području Panonske Hrvatske, koja obuhvaća Središnju i Istočnu Hrvatsku, zaposleno je 317.147 osoba, što čini 22,0 posto ukupne zaposlenosti Republike Hrvatske.

Istovremeno, ova regija zapošljava gotovo polovicu osiguranika poljoprivrednika u Hrvatskoj (49,1 posto), pa je tako u Virovitičko-podravskoj županiji čak 13 posto zaposlenih u poljoprivrednim zanimanjima, dok primjerice Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska županija imaju iznadprosječan udio obrtnika, čak 19,9 odnosno 18 posto.

Veliki potencijal Istočne Hrvatske, osim u prirodnom bogatstvu, krije se u njezinom prometnom položaju. Naime, Istočna će Hrvatska, s obzirom na rijeke Dravu, Savu i Dunav, novim projektom izgradnje prometnog pravca Koridor Vc postati ponovno (što je bila u povijesti) raskrižje putova Sjever – Jug i Istok – Zapad.

Taj cijeli trokut idealni je prostor za izgradnju robnih terminala na svim mjestima gdje se ukaže potreba. Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija spadaju u zajednicu podunavskih regija te zajednički prate razvoj prometa i riječne plovidbe, što je od posebnog značaja za luku na Dunavu u Vukovaru i luku na Dravi u Osijeku.

Planiranom izgradnjom Kanala Dunav – Sava postiže se strateška povezanost s lukom u Rijeci s jedne strane, te s Koridorom Vc kroz BiH s lukom Ploče s druge strane. To podrazumijeva znatna ulaganja u sve vidove prometne infrastrukture u ovom dijelu Hrvatske, a to će biti dodatni impuls razvoju slavonskog gospodarstva.

Uz poljoprivredu, prehrambenu proizvodnju i prerađivačku industriju, turizam je sve raširenija djelatnost u Istočnoj Hrvatskoj. Enološka i gastro ponuda su jako bogate u ovoj regiji te se sve više proizvođača odlučuje svoju proizvodnju predstaviti i turistički, a tradicionalni obrti, proizvodi i načini proizvodnje odličan su turistički spoj.

Rijetko tko na spomen Istočne Hrvatske pomisli na kvalitetno vino, dobro poznate čokolade i kekse te regionalno konkurentne proizvođače proizvoda za osobnu i kućnu higijenu.

Istočna Hrvatska je upravo sve to, a potencijal je veliki. Skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju sasvim će sigurno izmijeniti neka pravila tržišne utakmice, no Istočna Hrvatska zahtijeva značajnija ulaganja u infrastrukturu i obrazovanje te vapi za modernizacijom kako bi ojačala svoj regionalni značaj.

istocna-hrvatska-poljoprivredaŽitnica Hrvatske
Istočna Hrvatska sastoji se od Slavonije, južnog dijela Baranje i zapadnog Srijema. Većim dijelom se prostire između Drave na sjeveru, Save na jugu, Dunava na istoku te gorja Psunja, Ravne gore i Lisine na zapadu. To je pretežno nizinski prostor, vrlo pogodan za agrarno iskorištavanje i kao takav je najvrjedniji poljoprivredni prostor u državi.

Prema popisu iz 2001., u Istočnoj Hrvatskoj živjelo je oko 811.000 stanovnika, što u odnosu prema 892.000 (1991.) znači smanjenje za oko 9%. Gustoća naseljenosti je nešto niža od prosječne hrvatske (78 st./km2) i iznosi 73 st./km2. Najrjeđe je naseljen orahovički, a najgušće osječki kraj.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *