Istočna Hrvatska: Slatka priča iz Slavonije

kandit-2012-k2-proizvodnja-kandit-praline-proizvodaTradicija proizvodnje slatkiša i konditorskih proizvoda u istočnoj Hrvatskoj stara je više od 100 godina. Samo u konditorskoj djelatnosti postoji više robnih marki nego u svim industrijama prehrambenog sektora. No, nije se slučajno proizvodnja slatkiša razvila baš u Slavoniji

Slavonska ravnica, poznatija kao žitnica Hrvatske, poznata je po poljoprivrednoj i prerađivačkoj proizvodnji, no, jedna od djelatnosti koja ima jako dugu tradiciju u ovom dijelu Hrvatske izrasla je iz lokalne tradicije izrade kolača i slastica.

Malo tko danas ne zna za neki domaći, tradicionalni slavonski kolač, a upravo je konditorska industrija pretvorila tradicionalne običaje u veliku proizvodnju.

U istočnoj Hrvatskoj tako danas posluju tri značajne konditorske tvrtke, Kandit, Karolina i Zvečevo, koje uz niz manjih proizvođača i obiteljskih obrta imaju veliki značaj za razvoj i očuvanje ove industrije.

No, nije se slučajno razvoj ovih tvornica dogodio upravo u ovom dijelu zemlje. Njihova pojava u ovom ravničarsko-poljoprivrednom dijelu Hrvatske utemeljena je na dvije osnove koje pogoduju razvoju dobre proizvodnje.

S jedne strane to područje je uvijek davalo sirovinsku osnovu i osiguravalo kvalitetne i jeftine sirovine za proizvodnju, a drugo, u tom dijelu zemlje postoji dobra tradicija u proizvodnji slatkih proizvoda.

Danas su te tvornice razvile robne marke poznate i izvan Hrvatske na širem regionalnom tržištu. Duga proizvodna tradicija, kvalitetne sirovine i gastronomsko nasljeđe temelj su ovoj dobroj proizvodnji i razvoju domaćih robnih marki.

Zanimljiv je podatak da danas imamo više robnih marki u konditorskoj industriji nego u svim industrijama van prehrambenog sektora, a Kandit, Karolina i Zvečevo sasvim sigurno zauzimaju respektabilno mjesto u branši.

DUGA TRADICIJA
kandit-tvornica-secera-i-kanditaSvaki od njih ima svoju priču i zanimljiv povijesni razvoj jer više od 100 godina postojanja sasvim sigurno ostavi traga. Kandit je tako osnovan 1920. godine kao prva osječka tvornica kandita “Kaiser i Starck”, za proizvodnju bombona, vafla i slatkiša.

No, to je samo početak, te je kontinuirani rast potražnje za čokoladom doveo do daljnjeg razvoja poslovanja i kupovine licence za proizvodnju čokolade od poznate bečke tvrtke Pischinger, otkada se bilježi i povijest proizvodnje čokolade na području Osijeka.

Nastavljajući se na tradiciju prijeratne konditorske proizvodnje “Kaiser i Starck”, i nakon Drugog svjetskog rata tvornica je nastavila poslovati kao Gradsko poduzeće “Tvornica kandita i čokolade”, a od 1. rujna 1953. Kandit započinje svoj razvojni put i stvaranje vlastite tradicije u sklopu osječke šećerane pod nazivom “Tvornica šećera i kandita”.

Proizvodnja bombona započela je odmah po preseljenju, a prva čokolada nastala je otprilike tri mjeseca kasnije, u studenom 1953. godine. Današnji je Kandit relativno brzo izrastao u modernu tvornicu za proizvodnju bombona i čokolade koja je zauzimala jedno od vodećih mjesta u konditorskoj industriji regije.

Već 1954. godine Kandit je postao vodeći među proizvođačima bombona u tadašnjoj državi. Narednih 10 godina proizvodnja bombona je u stalnom porastu, s kulminacijom koja je uslijedila 1966. godine kada je Kandit proizveo 6395 tona bombonske robe i dostigao vodeću poziciju u toj branši.

Do značajne prekretnice u poslovanju Kandita dolazi promjenom vlasničke strukture u lipnju 2011., integracijom tvrtke u poslovni sustav Mepas grupe, u čijem se sastavu nalaze uspješne kompanije iz prehrambene industrije (Maraska i Koestlin), te kemijske industrije (Saponia), a koja je znatna sredstva uložila u razvoj brendova Riki čokolade, Kandit praline, Dado čokolade te Kandit rum pločice.

OD MLINA DO INDUSTRIJE

Priča o Karolini započinje čak i prije Prvog svjetskog rata, daleke 1909. u Osijeku kada je Stjepan Piller kupio mlin za proizvodnju brašna “Slavonija” i promijenio mu ime u Karolina Mühle.

Međutim, od mlina za proizvodnju brašna do Tvornice za proizvodnju keksa, vafla i slanica, Karolinu su zadesile mnogobrojne promjene koje su imale odraza na njezin kontinuirani razvoj.

Po završetku Drugog svjetskog rata 1946. godine, FNRJ se upisala kao novi vlasnik Tvornice i promijenila joj ime u Sloboda. Pod tim imenom tvornica je doživjela najveći procvat: oformila je maloprodajnu mrežu trgovina i počela s opskrbom grada Osijeka kruhom i pecivom, a izgradila se i nova tvornica u istočnoj industrijskoj zoni Osijeka.

Već davne 1953. godine započela je proizvodnja vafl proizvoda, a 1966. godine počeo se proizvoditi i slavni Jadro vafl. Ubrzo zatim krenula je i proizvodnja pereca i slanih štapića Bobi, a zatim i keksa Mota 1972. godine.

Sedamdesetih godina Karolina počinje među prvima u regiji proizvoditi flips proizvode te oprema najmoderniju slastičarnu i kreće s proizvodnjom kolača i smrznutog programa. Nakon teškog ratnog razdoblja te života i rada na samoj crti bojišnice, 1994. godine Zakonom o pretvorbi Sloboda je konstituirana kao dioničko društvo.

Potom je Karolina 2002. godine postala dio Lura grupe i tada počinje dugotrajan proces restrukturiranja u kojem je, u razdoblju manjem od 10 godina, broj zaposlenih sveden na četvrtinu.

Došlo je do zatvaranja proizvodnje kruha i slastičarne, prodaje se maloprodajna mreža i poslovna zgrada te se djelatnost poduzeća fokusira na proizvodnju keksa, vafla i slanica na njenoj sadašnjoj lokaciji. Društvo dva puta mijenja ime, najprije u Lura-keksi d.o.o., a dvije godine kasnije se donosi odluka o vraćanju starog imena Karolina.

karolina-ulaz-u-tvornicuOsječka tvornica 2006. godine postaje članom Lorenz Bahlsen Snack World grupe. Kao jedna od Tvornica Lorenzove multinacionalne kompanije postaje centar za razvoj ekstrudiranih proizvoda uz nastavak proizvodnje svojih poznatih slatkih brendova.

Za vrijeme Lure, a kasnije i Lorenza, kompanija je znatna sredstva uložila u redizajn ambalaže, razvoj novih modernih pakiranja, te inovacije proizvoda unutar Jadro i Moto branda, a od ožujka 2011. Karolina je postala dio Kraš grupe.

Danas Karolina na police lansira svoje poznate brendove Jadro, Moto, Čajni kolutići i Medin kolač.

ZVEČEVO ZA NESTLE
Zvečevo je, pak, započelo s radom otprilike kad i Karolina, točnije 1921. otvaranjem tvornice jakih alkoholnih pića Stock cognac Medicinal. Prijelaz na proizvodnju čokolade i bombona dogodio se 1936. nakon što je potpisan ugovor sa švicarskim Nestleom o izgradnji pogona za proizvodnju čokolade.

Od 1951. godine tvornica počinje djelovati pod imenom Zvečevo, a u razdoblju od 1970. do 1995. tvornica iz Požege je uz vlastiti asortiman proizvodila i čokolade za Nestle.

zvecevo-zgradaTijekom 60-ih godina napušta se nerentabilna i zastarjela proizvodnja voćnih sokova i brašna. Svi napori usmjeravaju se na proizvodnju kakao proizvoda, jakih alkoholnih pića i preradu mlijeka u mliječni prah.

Krajem 60-ih i početkom 70-ih godina provodi se proces rekonstrukcije i modernizacije te dolazi do porasta proizvodnje i zaposlenosti. Nove linije omogućavaju značajno povećanje te proizvodnju novih, kvalitetnih proizvoda.

Danas Zvečevo ima asortiman koji je, uz mjesto na domaćem, izborio svoju poziciju i na inozemnim tržištima s poznatim brendovima Mikado, Braco i Seka, Mond te Samo ti i Volim te.

Sve tri slavonske tvornice čokolade, keksa i bombona veliki su izvoznici. Ulaganjima u marketing i kvalitetu proizvoda nastoje ojačati svoju poziciju na tržištu, ali kako bi se slatka priča iz Slavonije nastavila i kako bi ove proizvodnje zadržale izvozni predznak potrebno je ojačati sustav koji će industriji dati podršku u borbi s konkurencijom jeftinijih i manje kvalitetnih uvoznih proizvoda.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *