Strateško planiranje: Scenariji budućnosti maloprodaje

blagajne-ilustracija-midiPametni telefoni, društvene mreže, bezgotovinsko plaćanje mobitelom, online prodaja, automatizacija trgovinskih procesa i novi kanali za informiranje kupaca, zauvijek će promijeniti trgovinski sektor

U hiperdinamičnom okruženju nove ekonomije, jedna od najvažnijih aktivnosti strateškog menadžmenta trgovinske organizacije je projiciranje budućnosti jer će, prema inovatoru Charlesu Ketteringu, “tamo provesti ostatak života“.

No, kako navodi Future Work, zajednica različitih organizacija i pojedinaca za proučavanje trendova na radnom mjestu, viši menadžeri tijekom prosječnog radnog dana samo 3 posto vremena (tj. oko 14 minuta) posvećuju promišljanju o mogućim scenarijima budućnosti.

Planiranje scenarija (engl. scenario planning) ili jednostavno scenarij, metoda je strateške analize koja se koristi za stvaranje fleksibilnih dugoročnih planova i pripremu za neizvjesne buduće događaje, odnosno za pravodobnu i učinkovitu prilagodbu novim trendovima.

Ova analiza za trgovce-stratege ima više vrijednosti; prisiljava ih na promišljanje i adekvatnu pripremu za blisko buduće vrijeme, mogu se otkriti unutarnja poslovna područja kojima nedostaje bolja kontrola i pomaže im u objedinjavanju i koordiniranju poslovnih planova.

U tom kontekstu, te imajući na umu kreativnost u cilju jačanja konkurentnosti, nove tehnologije i promjene u očekivanjima potrošača, pogledajmo sličice mogućih scenarija bliske budućnosti maloprodaje u svijetu i zemlji.

1. Novi prodajni formati

Zahvaljujući povećanju prodaje putem interneta, porastu cijena goriva i nedostatku vremena potrebnog za odlazak do velikih trgovina, smanjivat će se broj kupaca u klasičnim prodavaonicama. Zato je britanski Tesco najavio odustajanje od daljnje ekspanzije s hipermarketima.

Američki gigant Walmart je počeo s otvaranjem prodavaonica od samo 600 m², a Morrisons u Engleskoj od samo 500 m². Point centar će za ciljanih 60.000 stanovnika u Vrbanima i sa svega 40.000 m² površine, biti prvi “kvartovski centar“ u Zagrebu. Trgovina opet dolazi u susjedstvo, no s manje prodavača i na manjem prostoru, ali s više tehnoloških noviteta.

Virtualne prodavaonice i trgovački centri su oblici modernog poslovanja koji se nakon 1995. godine u razvijenom svijetu brzo šire. Na postajama podzemne željeznice u Seoulu je Tesco instalirao lanac Home Plus sa 115 novooblikovanih virtualnih prodavaonica.

home-plus-virtual-subway-stores-ftdNa zidovima postaja metroa stoje fotografije s policama na kojima su prehrambeni proizvodi. Kupac ima dojam da se kreće u trgovini, odabire što želi te skenira QR kôd svojim pametnim telefonom. Kada je kupnja završena, kupac još samo navede željeno vrijeme dostave namirnica na kućnu adresu.

Takvim inovativnim pristupom prodaja Tesca u Koreji je porasla 130 posto. Vodeća B2C trgovinska kompanija Yihaodian je takve maloprodajne jedinice razvila diljem Kine, dok Walmart i Amazon.com istražuju kako isti princip pokrenuti u SAD.

2. Automatizacija i tehnologija

Novi oblici prodavaonica i formati razvijaju se u pravcu automatizacije naplate prodanih dobara, njezina evidentiranja, upravljanja zalihama, samoga naručivanja i sl. Iako još nije prošlo ni sto godina, otkako je 1916. Clarence Saunders u Memphisu otvorio prvo samoposluživanje (selfservice), blagajne će sve više biti bez – blagajnica.

Kod nas su Mercator (tik-tak blagajne) i Konzum (Express usluga) već uveli samonaplatne sustave. Za pet godina se može očekivati da će na 50% elektroničkih registarskih blagajni-terminala, kupci sami očitavati i koristeći POS – banking, plaćati odabrane proizvode. Poput samonaplate na inovativnom K-benz formatu za opskrbu gorivom.

Nadalje, tzv. “inteligentne” prodavaonice koriste bežične mreže, multimedijske kioske, internet i druge tehnologije za komuniciranje unutar prodavaonice. One mijenjaju brzinu prijenosa i tip informacija koje se interno razmjenjuju te mogu povezati svakog zaposlenika sa svakim potrošačem.

Novije “pametne” tehnologije su:
• PSA (Personal Shopping Assistant) – snažno prijenosno računalo s bežičnom komunikacijom;
• info terminali – računala značajnog kapaciteta s grafičkim prikazima (Touch Screen) i bežičnom dvosmjernom komunikacijom;
• inteligentna vaga – digitalna kamera za prepoznavanje proizvoda;
• elektroničke etikete – LCD pokazivači i bežična komunikacija za promjene cijena na policama;
• RFID (Radio Frequency Identification) – sustav za cjelokupnu potporu načinu prodaje te navođenje kupca prema traženom proizvodu s ucrtanom rutom određene police na zaslonu (slično GPS sustavu). Identifikacija se temelji na radio-frekvenciji i inteligentnim policama koje registriraju kretanje robe sa sustavom gospodarenja zalihama. Radiofrekvencijski čipovi su ugrađeni u proizvode pa omogućavaju da ih se automatski prati bežičnim putem. Umjesto beskonačnog skeniranja barkodova svakog pojedinog proizvoda, pomoću RFID čipova sve se događa automatski: bilježenje podataka o proizvodu u bazu podataka skladišta, brisanje nekog proizvoda s te liste jednom kad se proda i sl. pa ova novina predstavlja ostvarenje snova velikih trgovaca.

3. Online prodaja
Do 2030. polovica kupnje u svjetskoj maloprodaji obavljat će se online. Udio internetskog poslovanja u ekonomijama zemalja sve je značajniji. Npr. do 2014. godine se predviđa kako će u Velikoj Britaniji udio online trgovine porasti na iznad 12%, u Južnoj Koreji na 8%, u Kini na gotovo 7%, a u EU iznad 5% BDP-a.

Zato se već danas smanjuje broj klasičnih trgovaca u prodavaonicama, ali je uloga logističara sve važnija. Konzum bilježi kontinuirani rast prihoda, ali smanjuje broj zaposlenih. Uostalom, u ukupnoj je hrvatskoj maloprodaji broj zaposlenih s 223.000 u 2009. pao na 179.000 u ovoj godini.

Prema istraživanju pod nazivom “Tko su zreli potrošači i što oni žele“, koje je A.T. Kearney proveo u 23 zemlje, zbog pada nataliteta i produljenog životnog vijeka, stariji od 60 godina s jakom kupovnom moći predstavljaju najbrže rastuću skupinu na svijetu. Do 2040. bi mogla dosegnuti 1,3 milijardu ljudi.

Ova zrela tržišna skupina nezadovoljna je nedovoljnom pažnjom trgovaca, smjerovima kretanja kroz supermarkete, visokim policama, neodgovarajućim pakiranjima, malim slovima na etiketama te nedostatkom prostora za sjedenje u dućanima. Istodobno, sve više koriste mobitele i kupuju on-line preko interneta.

Pametni telefoni, društvene mreže, bezgotovinsko plaćanje mobitelom, porast online prodaje, automatizacija trgovinskih procesa i novi kanali za informiranje kupaca, zauvijek će promijeniti trgovinski sektor.

Živimo u uzbudljivim vremenima pa podsjetimo na kinesku poslovicu koja kaže da će osoba koja ne brine o budućnosti, u kratkom vremenu početi brinuti o sadašnjosti.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *