Južna Hrvatska: Kud’ plovi Dalmacija

juzna-hrvatska-vizual-midiOdumiranjem industrije u vrijeme tranzicije dominantne djelatnosti u Južnoj Hrvatskoj postale su trgovina i turizam, no za razvoj su potrebna značajnija ulaganja

Sunce, more, plaže, trajekti, otoci, kvalitetna vina i maslinova ulja zaštitni su znak Južne Hrvatske. Poput razglednice s najljepše morske obale, ova slika naravno ne uključuje dimnjake, silose, proizvodne pogone, šljunčare, kamenolome, brodove za prijevoz tereta s udaljenih svjetskih destinacija.

Područje Dalmacije jedan je od najstarijih zemljopisnih i regionalnih pojmova u ovom dijelu Europe. Taj primorski pojas Hrvatske dug je oko 400 kilometara, širok do 70, a omeđen je planinama Velebit, Dinara i Kamešnica.

Ime je dobila po ratobornom ilirskom plemenu Delmati koji su živjeli na ovim prostorima i pružali jak otpor vojsci Rimskoga Carstva. Kad su ih Rimljani napokon pokorili, područje su nazvali imenom Dalmacija kako bi iskazali čast pobijeđenom neprijatelju.

Današnja površina Dalmacije iznosi 12.103 kilometara kvadratnih, a dijeli se na sjevernu, srednju i južnu Dalmaciju. Na tom prostoru živi oko 980.000 stanovnika, a glavne gospodarske grane regije su turizam, pomorstvo, trgovina, industrija i poljoprivreda.

Administrativno ova regija obuhvaća četiri županije: Zadarsku, Šibensko-kninsku, Splitsko-dalmatinsku i Dubrovačko-neretvansku.

PAD INDUSTRIJE
Južna Hrvatska svakom turistu uglavnom ostaje u sjećanju po prirodnim ljepotama, no statistički podaci nisu tako lijepi. Sve četiri županije, izuzev Dubrovačko-neretvanske, prema bruto društvenom proizvodu po stanovniku prilično su ispod nacionalnog prosjeka Hrvatske: Zadarska s 8388 eura po stanovniku, Šibensko-kninska sa 7239 eura te Splitsko-dalmatinska županija koja ima 7952 eura po stanovniku.

Dubrovačko-neretvanska zbog nešto razvijenije turističke ponude pozitivan je primjer ove regije te je s 9990 eura BDP-a per capita gotovo na razini Hrvatske.

Sve to ukazuje na znatno manju kupovnu moć stanovništva većeg dijela Južne Hrvatske u odnosu na ostatak zemlje. Unatoč jakoj tradiciji industrije u ovim područjima, u godinama tranzicije došlo je do značajne promjene gospodarske strukture osobito s rastom udjela trgovine i uslužnih djelatnosti nauštrb industrije. Tako su sve jače gospodarske djelatnosti trgovina, prerađivačka industrija, građevinarstvo te turizam i prijevoz.

PRIVATIZACIJA VELIKIH

Uz industriju, sve je veći poslodavac turistički sektor, ali uz značajno obilježje sezonalnosti te neadekvatnu ponudu što sve rezultira više nego skromnom iskorištenošću smještajnih kapaciteta.

Razvoj manjih specijaliziranih hotelskih kapaciteta i drugih turističkih objekata u posljednje je vrijeme trend koji pokušava privući nove goste i produžiti turističku sezonu, a to je ujedno i razlog zašto raste broj malih i srednjih poduzetnika.

brodotrogir-midiVelike industrije, opterećene dugovima prošlosti i zastarjelim modelima upravljanja, dovele su mnoge tvrtke pred propast.

S obzirom da se u ove četiri županije, točnije u jednoj od njih, Splitsko-dalmatinskoj, nalaze čak dva velika brodogradilišta nije za zanemariti njihov utjecaj na BDP, kako u vremenima kada su knjige narudžbi popunjenje, tako i onda kada nema ugovorenih poslova.

Trenutna situacija s privatizacijom brodogradilišta na led je stavila više od 5000 zaposlenih u Brodosplitu i Brodotrogiru. S druge strane, proizvodnja hrane i pića našla se u velikim problemima te su i oni koji su uspješno poslovali godinama danas u stečaju ili odavno više ne postoje. Proizvodnja se svela na stereotipnu sliku o Dalmaciji u kojoj se proizvodi pršut, masline i vino.

Što se tiče trgovine, tržište je jako diversificirano. Uz prisutnost velikih nacionalnih trgovačkih lanaca, veliki je broj malih lokalnih trgovaca koji pokrivaju područje jednog ili više gradova, ali koji su za mnoge stanovnike, poput onih na otocima, jako bitni zbog toga što osiguravaju opskrbu i protok robe tijekom cijele godine.

Riječ je uglavnom o lancima mini marketa veličine 50 do 100 metara kvadratnih. Borba s konkurentskim nacionalnim trgovačkim lancima stvara im velike probleme, ali dobar dio njih ima svoju tržišnu nišu koja im omogućava ne samo opstanak, već i daljnje širenje.

PROMET I VEZE
Problem za jači gospodarski razvoj Dalmacije svakako je energetska kao i prometna dislociranost. Unatoč autocesti, koja povezuje središnju Hrvatsku s krajnjim jugom, prometna infrastruktura unutar regije s jedne strane te veza kopna i mora s druge, predstavljaju veliki problem u prijevozu roba i ljudi.

autocesta-dalmacija-midiDodatna ulaganja u infrastrukturu su nužna, a razvoj energetske mreže te plinifikacija Dalmacije sasvim bi sigurno pojeftinile sirovine i učinile gospodarstvo konkurentnijim.

Kad je u pitanju zaposlenost u Južnoj Hrvatskoj, stopa nezaposlenosti je u svim županijama, s izuzetkom Dubrovačko-neretvanske, iznad prosjeka Hrvatske. Tako je najveća registrirana nezaposlenost u Splitsko-dalmatinskoj s 24 posto, a slijedi ju Šibensko-kninska s 23,3 posto i Zadarska s 21 posto.

Veliki potencijal ovih županija nalazi se u restrukturiranju postojećih prerađivačkih industrija, razvoju manjih poduzeća s posebnim naglaskom na malu brodogradnju za čijim proizvodima vlada jaka potražnja na svjetskom tržištu, ekološkoj poljoprivredi te različitim vrstama elitnog turizma koji privlači goste veće platežne moći.

Blaga klima velika je komparativna blagodat ovog dijela Hrvatske u kojem veliki dio gospodarske djelatnosti otpada na poslovanje s nekretninama. Interes za gradnju “second home” projekata je veliki pogotovo kod inozemnih investitora.

Međutim, to iziskuje znatna ulaganja i u infrastrukturu i u razvoj svih popratnih djelatnosti poput zdravstvenog turizma. Južna Hrvatska je regija velikog potencijala za razvoj turizma, eko poljoprivrede, vina, maslina, energetski čistih industrija te prometa. Strategija razvoja ovih županija odredit će gospodarski smjer i trendove.

Ulaganje u obrazovanje, infrastrukturu i modernizaciju zasigurno bi otvorilo nove puteve razvoja dalmatinske regije i povećalo konkurentnost gospodarstva te životni standard njenih stanovnika.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *