Oko 15 posto rasta cijena hrane događa se zbog špekulacija

svijet-hrana-cijene-spekulacije-midiSuša u SAD i Indiji izazvala je izostajanje žetve, a strah od nove krize s namirnicama raste. Kako cijene ne bi još više divljale, nekoliko banaka u Njemačkoj obustavilo je burzovne špekulacije životnim namirnicama, piše Deutsche Welle.

Kada je u Obali Bjelokosti sezona dobra i urod kakaa bogat, njegova cijena je niska jer ga ima dovoljno. Tada ga špekulanti masovno otkupljuju po toj niskoj cijeni i nadaju se lošoj žetvi sljedeće godine. Ako su u pravu, cijena kakaa raste i oni ostvaruju veliku zaradu.

To se dogodilo kada je u Obali Bjelokosti izbio građanski rat – u svijetu je došlo do nestašice kakaa, glavne sirovine za proizvodnju čokolade i na scenu su stupili špekulanti.

Od velike krize hrane 2008. špekulanti se nalaze pod pojačanom prismotrom kritičara. Iako pravno gledano oni djeluju sasvim legalno, kao i svi trgovci pokušavaju po što nižoj cijeni kupiti neku robu i po što višoj ju potom prodati, špekulacije prehrambenim sirovinama imaju i jednu drugu dimenziju: dizanjem cijene hrane oni potiču pojavu gladi širom svijeta jer siromašni sebi više ne mogu priuštiti ni osnovne živežne namirnice.

To prelazi granice običnog poslovanja i ulazi u sferu moralnog djelovanja. Upravo zbog te moralne dimenzije je njemačka Commerzbank odlučila obustaviti do daljnjeg špekulacije cijenama životnih namirnica. Ovu odluku je pozdravila nevladina organizacija Foodwatch te istaknula kako bi i druge banke trebale slijediti njen primer.

Ipak pohvala Commerzbanku čini se da baš i nije ugodna, zbog čega odgovorni nisu bili spremni za razgovor s novinarima Deutsche Wellea. Martin Ricker iz Foodwatcha objašnjava razloge šutnje.

– U interesu je banke očito da ne preplaši svoje klijente koji i nadalje žele investirati na tom polju. Zato banka tu svoju odluku ne ističe u javnosti. Ali u našem interesu je da navedemo primjere u kojima se banke opraštaju od jedne poslovne oblasti iz preventivnih razloga.

U međuvremenu ni Dekabank ni Landesbank Baden-Württemberg više ne nude financijske investicije na bazi osnovnih životnih namirnica. Pritom je to bio unosan posao jer mnogim se investitorima isplati ulaganje novca u namirnice. Potražnja širom svijeta raste uslijed rasta stanovništva, a to znači i rast cijena te na kraju rast profita.

Uz to su za sadnju biljaka koje se koriste za proizvodnju biogoriva potrebne obradive površine koje onda nedostaju za sadnju biljaka za proizvodnju hrane. Aktualna suša u SAD-u i Indiji samo je još više podigla cijene. Soja je od lipnja poskupjela za 30 posto, a kukuruz za 50 posto. I u Indiji su zbog slabih monsunskih kiša izostale žetve. A što je manje žetvi i što je njihov prinos manji, to su više cijene.

Pritom zarada na jednoj strani znači glad na drugoj.

– U najsiromašnijim zemljama svijeta ljudi moraju izdvojiti 80 posto prihoda za hranu. Otuda i najmanji porast cijena vodi k tome da ljudi sebi ne mogu priuštiti hranu – kaže Ricker.

Od 2008., kada je započela aktualna kriza hrane, došlo je do nemira u više od 30 država širom svijeta zbog povećanja cijene hrane. Bankama se prebacuje da špekulacijama još više dižu cijene namirnica. Mada među ekonomistima ne postoji jedinstveno mišljenje o tome, u kojoj mjeri špekulacije utječu na cijenu hrane, nesumnjivo je da taj negativan utjecaj postoji.

Po mišljenju Rafaela Schneidera, stručnjaka iz nevladine organizacije Foodwatch, oko 15 posto rasta cijena hrane događa se zbog špekulacija. (Deutsche Welle)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *