Pad kupovne moći stanovništva ugrožava opstanak trgovačkih centara

trgovacki-centar-midiProsječna kupovna moć građanina EU je 12.000 eura, dok ona u Hrvatskoj iznosi oko 5000 eura. Unatoč tome, Hrvatska ima više kvadrata trgovačkih centara od prosjeka EU

Prema novom istraživanju GfK Centra za istraživanje tržišta i u razdoblju gospodarske krize skoro tri milijuna građana u Hrvatskoj redovito posjećuje trgovačke centre.

Ako ste mlađi od 40 i živite u većem gradu gotovo sigurno pripadate u tu skupinu. Barem jednom mjesečno sjednete u auto i odvezete se tih desetak minuta do vašeg omiljenog trgovačkog centra kako bi u miru birali u širokoj ponudi odjeće i obuće te usput obavili kupovinu svakodnevnih potrepština – a najčešće se nađe vremena barem još i za obaveznu kavicu.

Müller, Zara, Interspar, C&A, H&M, DM, NewYorker samo su neka od poznatih svjetskih imena koje se može naći u trgovačkim centrima, a koja stvarno privlače posjetitelje, navodi se u istraživanju GfK.

Ali koji centar je najposjećeniji? Naravno, već zbog broja stanovnika Zagrebačke centre posjećuje najveći broj građana. U Zagrebu je izbor velik pa građani redovito posjećuju i po nekoliko šoping centara. U Rijeci je, nasuprot tome, situacija drugačija, pa tamošnji Tower Centar vodi po broju kupaca koji najčešće posjećuju upravo taj centar.

A koji trgovački centar bi preporučio najveći broj posjetitelja? Po broju kupaca koji bi ga preporučili vodi Arena Centar u Zagrebu – gotovo 80% preporučilo bi upravo taj centar svojim prijateljima. Prvih pet pozitivnih karakteristika tog centra su: atraktivan interijer, dobar izbor trgovina, lakoća dolaska autom, ugodno kupovanje te dobre servisne usluge.

Trgovački centri uobičajeni su u razvijenom svijetu i jasno je da ni Hrvatska nije iznimka. Takvi centri imaju bogatu tradiciju u SAD-u (dulju od 80 godina), dok u Hrvatskoj predstavljaju relativno novi, ali dobro prihvaćen fenomen star svega oko desetak godina.

Kada su ti centri planirani sukladno ekonomskim, sociokulturnim i ekološkim parametrima oni investitorima zasigurno donose dobar profit, a potrošačima zadovoljstvo pruženom ponudom roba, usluga i zabavom.

Kucima naravno odgovara što veća konkurencija zbog nižih cijena i većeg prodajnog potencijala. Spoznaje se i da su upravo trgovački centri danas promijenili kupovne navike, pa čak i način korištenja slobodnog vremena kupaca. To nisu samo mjesta namijenjena kupovini; oni su postali javna okupljališta na kojima se isprepliću raznovrsni sadržaji.

Kriza je ipak usporila iznimno velike planove izgradnje novih centara u Hrvatskoj, ali i sada smo već nadomak prosjeka EU po pokazatelju prodajne površine trgovačkih centara – oko 240 metara kvadratnih na 1000 stanovnika (što je 17. mjesto u Europi). Zagreb i okolica su prema koncentraciji trgovačkih centara daleko iznad tog prosjeka.

Podaci za 2011. godinu pokazuju da se Hrvatska nalazi u sredini europske ljestvice i ima sličan broj četvornih metara prodajnog prostora trgovačkih centara kao Španjolska ili Italija,  zemlje koje imaju veću kupovnu moć po stanovniku od Hrvatske.

Prosječna kupovna moć građanina EU je 12.000 eura, dok ona u Hrvatskoj iznosi oko 5000 eura. S druge strane, na primjer, jedna Švicarska, Češka, Slovačka, Poljska i Njemačka imaju manje kvadrata trgovačkih centara na tisuću stanovnika od Hrvatske.

Površina trgovačkih centara na tisuću stanovnika daleko je najveća u Norveškoj (gotovo 700 kvadrata), zatim u Švedskoj (blizu 400 kvadrata) te Estoniji i Islandu (oko 380 kvadrata). Visoko su pozicionirani i naši susjedi Slovenci i Austrijanci (preko 300 kvadrata). Na dnu ljestvice (ispod 100 kvadrata) nalaze se Rusija, Turska, Bugarska, Ukrajina, Grčka, Srbija i BiH.

No, kako kriza i dalje ozbiljno kreše krila našoj potrošnji to se lako može dogoditi da će trgovački centri ostati stvarno dostupni i povoljni samo bogatijoj klijenteli.

Ostali će preživljavati uz ograničenu ponudu s povoljnijim cijenama u manje reprezentativnim trgovinama bliže mjestu stanovanja. Na to svakako ukazuje činjenica da je u Hrvatskoj kupovna moć na razini od svega 41% one u EU.

Dalje, visina prihoda potrošača znatno utječe na posjet trgovačkom centru. Tako, oko 60% kupaca iz kućanstva s prihodima ispod prosjeka za Hrvatsku (do 5500 kuna) odlaze do trgovačkih centara, dok to redovito čini preko 90% potrošača iz kućanstava s višim i visokim primanjima, ističe se u istraživanju GfK.

Zbog čega se obično najčešće odlazi u posjet trgovačkom centru? Na prvom je mjestu kupovina odjeće (za oko 70% posjetitelja), slijede supermarketi (za oko 65% posjetitelja), te obuća (za oko 60% posjetitelja).

Osim toga, izbor određenog trgovačkog centra najčešće određuje njegova blizina te ponuđeni asortiman trgovina/proizvoda (za približno oko 50% posjetitelja), a tek na trećem su mjestu akcije.

Način plaćanja se svodi na tri uobičajena: prvenstveno je to gotovina (oko 90%) ili u kombinaciji s debitnim i kreditnim karticama (preko 50%, odnosno oko 20%), zaključuje se u istraživanju.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *