Mesna industrija: Mnogo izazova, malo prilika

mesna-industrija-ilustracija-largeHrvatska mesna industrija nalazi se na prijelomnici. Pad dobiti proizvođača, gubitak izvoznih tržišta, prilagodba EU standardima, sivo tržište, visoki PDV i niska kupovna moć problemi su koji pritišću ovu industriju

Mesna industrija u domaćoj prehrambenoj industriji ima značajnu ulogu jer godišnje ostvaruje više od 6 milijardi kuna prihoda. Uslijed priprema za ulazak Hrvatske u Europsku uniju pred proizvođačima mesa još je dosta posla.

U hrvatskoj industriji mesa i mesnih prerađevina krajem 2011. godine poslovala je 181 tvrtka s oko 7000 ukupno zaposlenih. Ta je brojka, uz stanovite sezonske oscilacije, manje-više konstantna posljednjih nekoliko godina.

Ipak, slično kao i u drugim zemljama, velike kompanije u ovoj grani hrvatske prehrambene industrije ostvaruju većinski dio prihoda. To pokazuje i podatak da oko 70 posto financijskih prihoda sektora ostvaruje desetak najvećih proizvođača, dok preostalih 30 posto otpada na male i srednje poduzetnike.

DRAMATIČAN PAD

U posljednje dvije godine hrvatska mesna industrija doživjela je snažan udar, što se više nego jasno očituje u padu ostvarene neto zarade poduzetnika koji posluju u ovoj grani industrije.

Naime, neto dobit na razini sektora u 2010. u odnosu na godinu ranije smanjena je za 30 posto, no time nije dotaknuto dno već je pad nastavljen i u 2011. godini kada je ukupna neto dobit mesne industrije na godišnjoj razini umanjena za dramatičnih 60 posto.

Industrija mesa i mesnih prerađevina, zaštita proizvođača i njihova priprema za dolazeće tržište EU zasigurno je jedan od najvećih izazova koji stoje pred domaćim prehrambeno prerađivačkim sektorom.

Spomenuti negativni financijski pokazatelji u 2011. godini rezultat su uglavnom velikog rasta materijalnih troškova koji su za 11 posto viši u odnosu na godinu ranije, dok je prihod od prodaje rastao po znatno manjoj stopi od 7 posto.

Osim toga, veliki problem u industriji hrane, pa tako i u industriji mesa, je visoki PDV u odnosu na zemlje EU te niska kupovna moć koja je 2,5 puta manja od prosječne europske.

Iako se dobar dio poduzetnika ubrzano priprema za ulazak u EU, neusklađenosti još uvijek ima napretek. Tako, primjerice, kad su u pitanju klaonice, tvrde iz Gospodarsko-interesnog udruženja Croatiastočar, u Hrvatskoj ne samo da ih ima previše, nego su uglavnom i neusklađene s EU standardima, a i njihova regionalna zastupljenost je nejednaka ako se gleda naseljenost pojedinih regija, broj uzgajivača i klaonica na pojedinim područjima.

PREKOBROJNE KLAONICE
Prema podacima Uprave za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede, od svih klaonica koje posluju u Hrvatskoj samo je njih 60 posto sukladno propisima Europske unije.

Još je veća neusklađenost kod klaonica krupne stoke, kojih ima ukupno 130, gdje oko 50 posto udovoljava EU kriterijima za poslovanje takvih objekata. Zanimljivo je, međutim, da su prateći pogoni za preradu i doradu mesa u značajno boljem položaju s obzirom na to da ih je čak 87 posto usklađenih.

“Trenutno stanje na terenu varira od klaonice do klaonice, mada se sve one u većoj ili manjoj mjeri pripremaju za ulazak i otvaranje granica: obnavljaju opremu, moderniziraju se, dižu produktivnost, što su sve nužni preduvjeti daljnjeg opstanka na tržištu. Naime, uspoređujući proizvodnu efikasnost, koja najbolje odražava međunarodnu konkurentnost i razvijenost pojedine kompanije, vidimo da još uvijek nismo na zadovoljavajućoj razini – u zemljama EU ona se kreće od 40 do 75 tisuća eura po zaposlenom, dok se kod nas trenutno ostvaruje u prosjeku od 5 do 30 tisuća eura po jednom zaposleniku“, komentira trenutnu situaciju Milka Kosanović, direktorica granskih udruga Hrvatske udruge poslodavaca.

S druge strane, prema podacima Eurostata za 2011. godinu u EU27, procjena potrošnje po glavi stanovnika po vrstama mesa je sljedeća: goveđe meso 16,7 kg, svinjsko meso 42,8 kg, meso peradi 23,5 kg, ovčje i kozje meso 2,7 kg ili sveukupno 85,7 kg. Za Hrvatsku procjena potrošnje izražena u ekvivalentu trupova izgleda ovako: za goveđe meso 13,6 kg, svinjsko meso 42 kg, meso peradi 20 kg, ovčje meso 2 kg ili sveukupno 77,6 kg.

UPITAN IZVOZ
Sve navedeno upozorava na to da domaće proizvođače mesa čeka još dosta posla, no za neke od njih, poput industrije goveđeg i svinjskog mesa, potencijal europskog tržišta može značiti i veliku priliku ako se dobro pripreme i zadovolje uvjete tog zahtjevnog tržišta.

Razloga za to je više. Na prvom mjestu, ukoliko se ispregovara ukidanje embarga na izvoz svinjskog mesa i mesnih proizvoda, proizvođači će dobiti veliku priliku, a s druge strane ukidanjem carina proizvođači kvalitetnog goveđeg mesa sasvim bi sigurno bili znatno konkurentniji na tržištu EU.

mesna-industrija-proizvodnja-i-financijski-pokazatelji-tablicaUvozno – izvozna bilanca hrvatske mesne industrije prilično je nepovoljna. Ukupno je u prošloj godini uvezeno 66,6 tisuća tona svih vrsta mesa od čega se 90 posto odnosi na industrijske kategorije kojih u Hrvatskoj nema dovoljno, dok je izvezeno svega 8,9 tisuća tona. Ali nije samo to problem.

“Mesoprerađivači od ukupnog izvoza mesa i mesnih proizvoda više od 95% realiziraju na tržištima zemalja CEFTA-e. Nakon ulaska Hrvatske u EU ukidat će se međusobna nulta carinska stopa robne razmjene između Hrvatske i zemalja CEFTA-e pa je realno za očekivati da će doći do značajnijeg pada izvoza mesa i mesnih prerađevina na ta tržišta. Iz tih je razloga potrebno u pregovorima s EU i bilateralnim pregovorima sa zemljama CEFTA-e osigurati najpovoljniji nivo koncesije i to minimalno na rok od pet godina. Bilo bi dobro da Hrvatska predloži i neke ustupke bilo putem kvota ili uvoza nekih grupa proizvoda iz tih zemalja koje do sada možda nisu bile obuhvaćene tim kvotama“, upozorava Branko Bobetić, direktor Croatiastočara.

KONTROLA TRŽIŠTA
Još jedan veliki problem s kojim se susreću proizvođači mesa u Hrvatskoj je sivo tržište, upozoravaju iz Croatiastočara.

“Opće je poznato da na tržišta stoke, mesa i mesnih proizvoda značajan udio otpada na sivo tržište. Kako bi inspekcijske službe pri Ministarstvu poljoprivrede te Ministarstvu financija mogle kontrolirati promet stokom, mesom i mesnim proizvodima potrebno je, prije svega, kroz kontinuirane veterinarske preglede zaklanih trupova i klasiranje odnosno ocjenu kvalitete trupova u svim klaonicama koje kolju stoku i perad za tržište, sačiniti mjesečne bilance klanja koje će biti podloga za daljnju kontrolu prometa mesom i mesnim proizvodima od strane nadležnih inspekcija RH”, ističe Bobetić.

Bolja kontrola i veća usklađenost postojećih klaonica zasigurno bi doveli do boljeg korištenja proizvodnih kapaciteta te povećanja njihove efikasnosti što bi onda logikom tržišta uvelo reda i među klaonicama kojih prema nekim procjenama trenutno ima previše za potrebe Hrvatske.

Komentirajte članak

Ukoliko želite priložiti sliku uz komentar nabavite gravatar!