Domaćem pčelarstvu potrebna veća proizvodnja te brendiranje meda

med-midi3Uz povećanje proizvodnje, potrebno je provesti brendiranje rijetkih medova poput mandarinina, kaduljina, medikovca ili šumskog te meda od vrijeska, kao i ljekovitih pčelinjih proizvoda matične mliječi i propolisa, smatraju u Hrvatskom pčelarskom savezu

U moru loših vijesti koje gotovo svakodnevno pristižu iz hrvatske poljoprivrede pčelarstvo i proizvodnju meda moglo bi se izdvojiti kao jednu od rijetkih djelatnosti koju nije pogodila financijska kriza i gotovo jedinu poljoprivrednu granu kojoj, čini se, ne manjka državnih potpora.

Manifestacija Dani meda u Hrvatskoj, održana proteklog vikenda u Osijeku u sklopu koje je provedeno i natjecanje u kvaliteti pčelinjih proizvoda, iznjedrila je najbolje od oko 12.000 hrvatskih pčelara koji proizvode i do dvije tisuće tona tržišnih viškova meda, koji se izvozi ponajviše u Njemačku i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Hrvati troše malo meda
Prema riječima Martina Kranjeca, predsjednika Hrvatskog pčelarskog saveza, država godišnje podupire tu djelatnost s 18 milijuna kuna proračunskog novca, od čega će pčelari i pčelarske organizacije ove godine potrošiti samo 80-ak posto.

Kranjec očekuje da se situacija u proizvodnji meda neće bitno promijeniti ni nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, prema čijim se direktivama djeluje već neko vrijeme, a prema planu dodjeljivanja potpora donesenom za razdoblje od 2014. do 2016. polovica novca pristizat će iz EU, a druga polovica iz hrvatskog proračuna.

Premda se u Hrvatskoj u usporedbi s razvijenim zemljama i dalje troši vrlo malo tog proizvoda, tek nešto malo više od jednog kilograma po stanovniku godišnje, Kranjec tvrdi kako nije zabilježena smanjena potražnja ni prodaja u godinama krize, što ponajviše objašnjava odlukom pčelara o nepodizanju cijena.

Hrvatskoj u tom sektoru ipak nedostaje veća proizvodnja te brendiranje rijetkih medova poput mandarinina, kaduljina, medikovca ili šumskog te meda od vrijeska, kao i ljekovitih pčelinjih proizvoda matične mliječi i propolisa.

“Izvoz takvih proizvoda traži proizvodnju znatno većih količina. Primjerice, zasada imamo samo jednog registriranog proizvođača matične mliječi u cijeloj zemlji. Riječ je o Ivanu Koleru iz Bjelovara”, pojašnjava.

Loš med iz Kine i Turske

U Hrvatskoj se ne proizvodi dovoljno ni jeftinog, takozvanog pekarskog meda koji konditorske tvrtke koriste kao sladilo u proizvodnji slatkiša.

I dok je uvoz od oko 40 tona tog meda razumljiv, Miroslav Mihaljević, vlasnik pčelarskog obrta Nektar iz Nuštra pokraj Vinkovaca, upozorava na nepotreban i štetan uvoz lošeg i jeftinog meda iz Kine i Turske.

“Do prije dvije godine pčelarstvo i proizvodnja meda bio je isplativ posao od kojeg se moglo pristojno živjeti. Danas više nije tako, no uzrok našim problemima nije financijska kriza već uvozni med iz Kine izuzetno loše kvalitete i niske cijene te patvoreni med iz Turske. Riječ je o proizvodima koji čak i nisu med, već gusti šećerni sirup nalik medu”, pojašnjava Mihaljević.

Taj se “med” uspio probiti u HoReCa sektor (hoteli, restorani, kafići) isključivo zahvaljujući niskoj cijeni, a postoje i hoteli s pet zvjezdica koji kupuju kineski med zapakiran u ekskluzivnoj staklenoj ambalaži i nude ga kao hrvatski proizvod, upozorava vlasnik obrta Mihaljević, koji je specifičan po tome što je prvi u Hrvatskoj ponudio mala pakiranja meda u vrećicama za ugostiteljstvo.

“Neki će se sjetiti da prije 1995. godine u kafićima uopće nije bilo meda u ponudi dok mi nismo počeli s time. Nadalje, danas smo i jedini takav obrt koji hotelima nudi med u malim staklenkama s logom hotela, a nedavno smo počeli proizvoditi med za kavu”, pohvalio se Mihaljević, dodajući kako je u planu i prodaja meda putem interneta.

Kontrola prijeko potrebna
Problem uvoza, ponude i prodaje proizvoda koji glume med te denaturiranog i biološki uništenog meda mogao bi se spriječiti gradnjom laboratorija za kontrolu takvih proizvoda, tvrdi Ivan Bračić, vlasnik PIP-a, jedne od najvećih hrvatskih tvrtki za obradu meda i pčelarskih proizvoda.

Bračić upozorava kako u Hrvatskoj trenutačno postoji 10-ak laboratorija za kontrolu meda i pčelinjih proizvoda, no ni jedan od njih nije osposobljen za razlikovanje pravog od patvorenog meda.

med-midi4“Još sam u listopadu 2010. godine pokrenuo inicijativu za konačno pokretanje takvog laboratorija, no do danas se cijelo pitanje nije maknulo s mrtve točke. Ne vjerujem da je problem financija jer bi se potrebnih dva milijuna kuna pronašlo u dostupnim potporama. Čini se da u Ministarstvu poljoprivrede jednostavno manjka političke volje. Ovako smo svoj med prisiljeni slati na kontrolu u Bremen, što uvelike komplicira i podiže troškove poslovanja”, objašnjava.

Ističe i sivu zonu poslovanja kao jedan od najvećih problema proizvodnje i prodaje meda u Hrvatskoj.

Prema Bračiću, do 70 posto tržišta u Hrvatskoj u toj djelatnosti pripada sivom tržištu. Pčelari otkupljuju med jedni od drugih te ga prodaju lažirajući podrijetlo, čime obmanjuju krajnje kupce, izbjegavaju plaćanje poreza, primaju nezaslužene poticaje te stvaraju nelojalnu konkurenciju. (Business.hr)

Komentari

  1. Jadranka kaže

    Molim Vas da mi pomognete,trebala bih 80 staklenki meda pakiranog po 20 grama,ali ga u Zagrebu nigdje ne nalazim(veleprodaje mi nisu dostupne)!Hvala

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *