Miljan Ždrale: Fokus EBRD-a na jugoistočnoj Europi

miljan-zdrale-ebrd-001-largeEuropska banka za obnovu i razvoj u tranzicijskim je zemljama fokusirana na projekte koji imaju za cilj unaprjeđenje održivog gospodarskog i općeg društvenog razvoja, ističe Miljan Ždrale, viši bankar Agribusiness teama pri EBRD-u i voditelj programa 3. međunarodne konferencije o prehrambenoj industriji – 3rd FMCG & Retail Arena 2012.

Regija jugoistočne Europe zanimljiva je i velikim investitorima zbog svojih potencijala u sektoru prehrambene industrije. Uz postojeća tržišta, EBRD bi ovdašnjim proizvođačima mogla pomoći i u otvaranju tržišta arapskih zemalja, poručuju iz Banke.

Za početak molimo vas da nam približite EBRD kao instituciju i njezine aktivnosti u regiji. U kojoj mjeri je EBRD zainteresirana za razvoj prehrambene industrije jugoistočne Europe? Koliki je kreditni plasman do sada u ovim zemljama te koje dosadašnje projekte označavate kao ključne reference?
Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) međunarodna je financijska institucija u vlasništvu 62 zemlje, osnovana 1991. godine s ciljem da pomogne razvoj ekonomija u tranziciji i podupre reformske procese na putu k održivim demokratskim društvima.

Banka na godišnjoj razini ulaže u zemlje istočne Europe i Azije, od Poljske do Mongolije, oko 9,1 milijardi eura u 380 projekata i vodeći je investitor u zemljama jugoistočne Europe gdje je samo u 2011. godini investirano 1,7 milijardi eura u 106 projekata. EBRD je jedan od ključnih katalizatora modernizacije i poslovnog povezivanja regije, a prvenstveno gospodarskog prostora bivše Jugoslavije.

Banka je ujedno vodeći investitor u jugoistočnoj Europi u područjima infrastrukture, energetike i financijskog sektora pri čemu u posljednjih nekoliko godina primat preuzima agrobiznis sektor koji obuhvaća cijeli prehrambeni lanac, od primarne poljoprivredne proizvodnje, prerađivačke industrije, proizvodnje robe široke potrošnje, do maloprodaje i logistike.

Na području zemalja Zapadnog Balkana EBRD je u prošloj godini uložila 156 milijuna eura u 16 projekata u sektoru agrobiznisa, dok je ove godine investirano dodatnih 285 milijuna. Za usporedbu, banka je lani u agrobiznis investicije na svim tržištima na kojima djeluje plasirala ukupno 945 milijuna eura.

Fokus će nam i dalje biti na poticanju regionalnog širenja lokalnih kompanija, investicijama u energetsku učinkovitost, optimizaciji bilančnih struktura kroz dugoročne kreditne aranžmane, dokapitalizaciji kompanija te financiranju obrtnog kapitala u pred i post žetvenom periodu.

Kao ključne projekte ovdje možemo navesti ulaganja u kapital vodećih kompanija, kao što su Agrokor i Atlantic Grupa u Hrvatskoj i Victoria Grupa u Srbiji, akvizicijski kredit Nectaru iz Srbije za kupovinu slovenskog Fructala, ulaganja u obnovljive izvore energije s Agrokorom i projekte energetske učinkovitosti s tvornicama šećera Viro u Hrvatskoj i Sunoko u Srbiji.

Pored ovih većih projekata, banka je pomogla i velikom broju manjih kompanija u BiH, Crnoj Gori, Makedoniji i šire.

Mnogi poduzetnici opisuju svoje poslovanje s EBRD-om lakšim i ekspeditivnijim u odnosu na poslovne banke. Koje su vaše komparativne prednosti u tom segmentu?

EBRD je specifična u odnosu na poslovne banke jer, pored osnovnog principa bankarske održivosti, svi naši projekti moraju imati i tranzicijski utjecaj na šire gospodarstvo. Smatram kako je teško raditi usporedbu s komercijalnim bankama s obzirom na to da je EBRD usmjeren na financiranje projekata takvim financijskim instrumentima koje poslovne banke najčešće nisu u mogućnosti ponuditi tržištu.

ebrd-zgrada-midi1EBRD, kao institucija s vrhunskim AAA kreditnim rejtingom, ima snagu da financijski uobliči ponudu prema potrebama klijenta i svakog pojedinačnog projekta.

Naša zadaća je da pospješimo mobilizaciju privatnog sektora pri čemu komercijalne banke uglavnom sudjeluju kao sufinancijeri, kao što je bio slučaj kod projekata s Konzumom u BiH i Ideom u Srbiji ili akvizicija Droge Kolinske od strane Atlantic Grupe u Sloveniji.

Također, kompanije koje uspješno prođu tržišni, komercijalni, tehnički i pravni due diligence, provjeru integriteta vlasnika i menadžmenta te postanu klijenti EBRD-a, stječu dodatni pozitivni imidž prema domaćim i stranim strateškim i financijskim investitorima.

EBRD ne samo da financira projekte nego i, koristeći svoja dugogodišnja iskustva i pool eksperata, pomaže u jačanju transparentnosti poslovanja i korporativnog upravljanja, što je od iznimne važnosti za internacionalizaciju poslovanja lokalnih kompanija.

Zapadni Balkan ostaje jedno od prioritetnih područja za investicije iz fondova EBRD-a, a u to područje ove će godine biti uloženo do 800 milijuna eura, rekao je nedavno voditelj ureda EBRD-a za Bosnu i Hercegovinu Libor Krkoska. Možete li najaviti određene projekte za ovu i iduću, 2013. godinu. Na što se planirate usredotočiti, kako u Hrvatskoj, tako i u ostalim zemljama regije?
Pored agro sektora, banka će nastaviti ulagati u financijski sektor kreditnim linijama za malo i srednje poduzetništvo, transportnu infrastrukturu, projekte lokalnih zajednica i energetiku, a u narednom periodu naglasak će biti i na selektivnim investicijama u tzv. ekonomiju znanja. Banka ove godine u jugoistočnoj Europi u različitim sektorima planira uložiti oko 1,5 milijardi eura.

Često slušamo o velikom potencijalu zemalja regije, posebice Hrvatske i Srbije, no velike investicije koje bi značajnije utjecale na gospodarstvo još uvijek su na čekanju. Koji je razlog tome?

Među objektivnim razlozima posebno valja izdvojiti krizu u eurozoni, usporavanje gospodarstava BRIC zemalja i “deleveraging” bankarskog sektora prema određenim regijama među kojima je i jugoistočna Europa, a što je sve skupa utjecalo i još uvijek utječe na suzdržanost investitora.

S druge strane, vlade ovih zemalja mogle bi same poduzeti korake za poboljšanje investicijske klime kroz predvidljiviji fiskalni režim, manju birokraciju, brži i transparentniji sustav izdavanja raznih dozvola, reformu vlasništva poljoprivrednog i građevinskog zemljišta, fleksibilnije tržište radne snage, redovno ispunjenje financijskih obaveza javnog sektora te kroz uklanjanje barijera za učinkovito funkcioniranje jedinstvenog regionalnog tržišta koje bi onda, kao takvo, trebali zajedničkim snagama promovirati prema investitorima.

miljan-zdrale-ebrd-002-largeHrvatska i Srbija, kao ključne zemlje regije, mogle bi biti nositelji ovih procesa. Hrvatska s ulaskom u EU može u još većoj mjeri promovirati i sebe ali i cijelu regiju kao destinaciju za ulaganja.

Srbija, pak, kao jedina zemlja regije sa slobodnim režimom trgovine s Rusijom (pored slobodne trgovine s EU i Turskom), ima potencijal da još bolje iskoristi te benefite kod regionalnih i međunarodnih investitora, što bi se pozitivno odrazilo na prosperitet cijele regije.

Otvaraju li se neke dodatne mogućnosti suradnje hrvatskim kompanijama s EBRD-om ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju? Kako će se to odraziti na ostale zemlje regije, odnosno može li se to smatrati pozitivnim impulsom u ekonomskom smislu?

Ulazak Hrvatske u EU predstavlja veliki izazov, ali i priliku za domaće kompanije. Naime, Hrvatska će biti tretirana kao domaći igrač na najbogatijem tržištu na svijetu u kojem živi oko 300 milijuna ljudi.

Usto, uslijed većeg interesa za ulaganja doći će do konvergencije vrijednosti zemljišta, nepokretne i druge imovine, a smanjenje rizičnosti zemlje za ulaganje neminovno će dovesti i do smanjenja traženog povrata na kapital od strane investitora. Cijena kapitala za financiranje projekata u privatnom i javnom sektoru bit će manja, što će imati pozitivan utjecaj na cjelokupno gospodarstvo.

Čini se da se trgovina robom široke potrošnje znatno brže i kvalitetnije razvija od proizvodnje. Koja je vaša konstatacija?
Pa sigurno je da je maloprodajni sektor u posljednjem desetljeću doživio pravu ekspanziju dolaskom velikih stranih trgovačkih lanaca, Metroa, Lidla, Spara i Delhaizea, ali i snažnim razvojem Konzuma, Mercatora i Delte Maxija (od 2011. u vlasništvu belgijske Delhaize Grupe).

Sve je to doprinijelo razvoju trgovine robe široke potrošnje, ali i potaklo uspostavljanje standarda kvalitete proizvoda, higijenskih i tehničkih standarda, povećalo izbor dobavljača i osiguralo dostupnost proizvoda izvan velikih administrativnih centara. Usto, to je imalo i pozitivan utjecaj kroz porast potražnje za kvalitetnim lokalnim proizvodima.

Kakve su mogućnosti izvoza lokalnih proizvođača?
Izvoz je “in” tema, naročito u našoj regiji gdje je domaća potražnja uslijed limitiranosti kupovne moći i malih tržišta nedovoljna za snažniji gospodarski razvoj. Mogućnosti zasigurno postoje prije svega u još uvijek neiskorištenom potencijalu jugoistočne Europe kao šire regije, koja uključuje Rumunjsku, Bugarsku i Albaniju uz zemlje bivše Jugoslavije.

Nadalje, pozitivni učinci mogu se ostvariti i kroz kvalitetno pozicioniranje robnih marki na EU tržištima što može pomoći zapošljavanju neiskorištenih proizvodnih kapaciteta te stavljanjem većeg naglaska na proizvodnju “zdravih, ekoloških i autohtonih” proizvoda jer je naša regija poznata po zdravoj i ukusnoj hrani, što u Londonu svaki put čujem od svojih kolega nakon njihovog posjeta zemljama u regiji.

Suša, koja je snažno pogodila južnu i istočnu Europu, ostavila je za sobom poljoprivrednu proizvodnju ovih regija u rasulu. Vidite li u tome određenu priliku da se ukaže na nužnost investiranja u agro sektoru kako bi se proizvodnja zaštitila ili unaprijedila?
Nažalost, takvih se investicija kod nas uvijek sjetimo kad imamo sušnu godinu kao što je bila ova. To postaje još bolnije kada znamo da je, na primjer u Srbiji, šteta kod najvećih proizvođača žitarica preliminarno procijenjena na 2,5 milijardi američkih dolara. To je iznos kojim bi se mogao financirati projekt navodnjavanja za 1 milijun hektara zemljišta.

susa-midiPored ulaganja u sustave navodnjavanja, moderna skladišta i logistiku, u cijeloj bi se regiji moralo jače poraditi na razvoju ponude pristupačnijeg osiguranja od vremenskih nepogoda.

Imao sam prilike razgovarati s vodećim osiguravajućim kućama u Brazilu koje su, uz adekvatnu zakonsku regulativu, uspjele napraviti odgovarajuću ponudu za poljoprivrednike.

Sigurno je kako države nisu svemoguće te kako nisu u mogućnosti svima pokriti gubitke nastale zbog elementarnih nepogoda.

Uostalom, cilj države i ne smije biti da jedni porezni obveznici subvencioniraju druge, nego da se razviju mogućnosti za što veću primjenu principa individualne odgovornosti za vlastito poslovanje.

EBRD bi, u suradnji sa Svjetskom bankom, Europskom investicijskom bankom i ostalim financijskim institucijama, u okviru svoga mandata mogla pomoći u ovom segmentu.

Za kraj ako možete najaviti ovogodišnju treću po redu konferenciju o prehrambenoj industriji i pojasniti zašto se iz Zagreba seli u Beograd?

Ovogodišnja, 3rd FMCG & Retail Arena, nastavak je misije prethodne dvije konferencije koja se ogleda u okupljanju svih relevantnih čimbenika iz privatnog i javnog sektora regije, a i šire, u cilju razmjene iskustava iz prethodnog perioda kao i ideja kako što lakše prebroditi sadašnju krizu.

Također, EBRD je ove godine, nakon “Arapskog proljeća”, pokrenuo aktivnosti u Egiptu, Jordanu, Tunisu i Maroku, odnosno državama Mediterana koje imaju deficit poljoprivrednih proizvoda, prvenstveno žitarica. Upravo to područje predstavlja dodatno potencijalno tržište za izvoz proizvoda iz naše regije.

To otvara prostor za ulaganje u proizvodnju u čemu EBRD može ponuditi i konkretnu pomoć kroz financiranje projekata. Ove potencijale potvrđuje i interes vodećih međunarodnih kompanija iz sektora agro biznisa, kao što su CHS iz SAD-a i Axereal iz Francuske, za investiranje u zemlje jugoistočne Europe.

S obzirom na potencijale poljoprivredne proizvodnje i značaj regionalnog povezivanja, za dobrobit svih sudionika, odlučili smo to na simboličan način prezentirati organizacijom ovogodišnje Arene u Beogradu, kao jednom od najvećih gradova regije.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *