Hrvatska po kupovnoj moći na 30. mjestu u Europi

S kupovnom moći od 5085 eura u 2012./13. godini Hrvati raspolažu s tek 39,7 posto prosječne kupovne moći u Europi

Novi rezultati studije GfK Purchasing Power Europe 2012./2013., koji obuhvaćaju 42 zemlje Europe, pokazuju velike razlike u kupovnoj moći u promatranim zemljama. Najbogatiji je Lihtenštajn, najsiromašnija Moldavija, a sredinu predstavlja Španjolska.

Prema ovoj GfK studiji europski potrošači raspolažu s 8,6 trilijuna eura za sveukupnu potrošnju i štednju u 2012. godini. Prosječna kupovna moć Europljanina iznosi 12.802 eura po stanovniku i u odnosu na prethodno razdoblje porasla je za 2,1 posto.

Vodeći Lihtenštajn ima kupovnu moć po stanovniku na razini od 57.000 eura. Veliki je jaz prema prvoj sljedećoj zemlji – Norveška ima kupovnu moć na razini od 32.000 eura, a vrlo blizu tog iznosa je i Švicarska na trećem mjestu. Ove tri prvoplasirane zemlje nisu članice EU.

Na četvrtom mjestu slijedi Luksemburg sa “samo” 28.943 eura raspoloživog dohotka po stanovniku.

Ovi Europljani s najvišom kupovnom snagom suočeni su i s vrlo visokim troškovima za najamninu te imaju generalno dosta visoke troškove života. Ipak, još uvijek im ostaje značajno više sredstava za potrošnju, nakon što podmire osnovne troškove života, no što je to slučaj sa zemljama čija je kupovna moć niža, navode iz GfK.
Na suprotnoj strani je stanovništvo Kosova, Bjelorusije i Moldavije s kupovnom moći na razini manjoj od 2.000 eura po stanovniku. Na primjer, stanovnici Moldavije raspolažu samo s 1.257 eura po stanovniku i time moraju pokriti  troškove za hranu, stanovanje / režije,  razne usluge i sve druge tekuće troškove. To nije čak niti desetina europskog prosjeka – na kojem je Španjolska (rang 17)  s oko 12.943 eura.

Kupovna moć u Hrvatskoj u zadnjih pet godina postupno raste pa je tako s 4565 eura u 2006./07. godini porasla na 5085 eura u 2012./13. godini s kojim iznosom zauzimamo tek 30. mjesto s 39,7 posto prosječne kupovne moći u Europi.

Neposredno prije Hrvatske je Turska s kupovnom moći od 5422 eura i s 42,3% europskog prosjeka, a prva iza je Mađarska s 4.884 eura ili 38,1% europskog prosjeka.

Kupovna moć po županijama pokazuje kako je na prvom mjestu Grad Zagreb 6540 eura što je 128,6% hrvatskog prosjeka ali tek 51,1% prosjeka Europe. Slijedi Istarska županija čiji stanovnici raspolažu s kupovnom moći od 6509 eura što je 128,0% europskog te 50,8% europskog prosjeka.

Stanovnici Primorsko-Goranske županije imaju kupovnu moć od 5899 eura, Zagrebačke 5158 eura, Dubrovačko-neretvanske 5096 eura, dok stanovnici Vukovarsko-srijemske imaju najslabiju kupovnu moć u Hrvatskoj s prosjekom od 3537 eura.


Kupovna moć po odabranim zemljama

Luksemburg
Sa svojih 0,5 milijuna stanovnika Luksemburg je četvrta najmanja zemlja među promatranima u ovoj analizi a prema veličini kupovne moći ima četvrti najviši rang (28.942 eura) u Europi. Kupovna moć te zemlje je 45% bolja od susjedne Francuske (19.981 euro) koja zauzima sedmo mjesto u Europi, ali je približno slična kao grad Pariz čija kupovna moć po stanovniku iznosi 30.777 eura.

Danska
S 22.040 eura kupovne moći Danska zauzima peto mjesto u Europi pa njeni stanovnici imaju 72% više novca nego prosječni Europljanin. Usporedi li se Dansku sa zemljama sličnog broja stanovnika kao što su Finska i Slovačka tada su Finci blizu po kupovnoj moći (19.289 eura), a Slovaci daleko zaostaju i imaju tek trećinu novca kao Danci (7687 eura).

Bugarska
U Bugarskoj je kupovna moć tek na razini od 2850 eura s time da je najbogatiji grad Sofija, s nešto manje od 3.800 eura po stanovniku, oko 30% bogatiji od prosjeka zemlje. Posebno je velika razlika između ruralne i urbane Bugarske.

Češka
S približno 10,5 milijuna stanovnika Češka ima u 2012. godini raspoloživa primanja na razini od 7475 eura po stanovniku što je 24. pozicija u Europi. Češka ima 15 regija a samo tri su iznad prosjeka zemlje. Građani glavnog grada imaju 1,4 puta više novca na raspolaganju od prosjeka.

Poljska
S 5758 eura kupovne moći po stanovniku Poljska je na 28. mjestu u Europi, odmah iza tri Baltičke zemlje a ispred Turske. Usporedbom sa zapadnim susjedima Poljska dosta zaostaje. Čak i dobro stojeće područje Varšave s 9969 eura kupovne moći po stanovniku ima 5400 eura manje od regije Gortliz koja je najsiromašnija u susjednoj Njemačkoj. Velike su razlike i unutar Poljske pa tako siromašnije regije uz granicu s Ukrajinom imaju tek oko 3000 eura po stanovniku.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *