Inflacija u listopadu skliznula ispod 5 posto

U listopadu je inflacija u Hrvatskoj skliznula s rujanskih 5 na 4,8 posto na godišnjoj razini, što je u skladu s očekivanjima, pokazuju danas objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku.

Prema podacima DZS-a, u listopadu su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosjeku bile više u odnosu na rujan za 0,4 posto, dok su u odnosu na listopad prošle godine porasle za 4,8 posto.

To je u skladu s očekivanjima pet makroekonomista u anketi Hine. Njihove procjene kretale su se u rasponu od 4,5 do 5,1 posto, a u prosjeku su očekivali rast cijena na malo za 4,8 posto na godišnjoj razini.

To je prvo usporavanje rasta cijena posljednjih mjeseci. Od početka godine inflacijski su pritisci neprestano rasli, pa je tako u siječnju rast cijena na malo iznosio 1,2 posto godišnje, da bi u rujnu inflacija dosegnula 5,0 posto, najvišu razinu još od listopada 2008. godine, kada je iznosila 5,9 posto.

U listopadu su, u odnosu na rujan, cijene dobara porasle za 0,5, a usluga za 0,3 posto.

Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, u listopadu su, u odnosu na rujan, najviše porasle cijene odjeće i obuće, za 8,8 posto, što je posljedica sezonskog utjecaja.

Cijene rekreacije i kulture porasle su, pak, 0,6 posto, cijene ostalih dobara i usluga za 0,5 posto, cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja za 0,2 posto, a cijene alkoholnih pića i duhana za 0,1 posto.

S druge strane, cijene prometa pale su za 1,2 posto na mjesečnoj razini, pod utjecajem nižih cijena goriva za osobna vozila. Cijene prehrane i bezalkoholnih pića oslabile su, pak, za 0,1 posto, a za toliko su pale i cijene zdravstva, te cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva.

Cijene komunikacija, obrazovanja te ugostiteljskih usluga ostale su, pak, na mjesečnoj razini nepromijenjene.

Na godišnjoj su razini najviše, 13,3 posto, porasle cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva S rastom od 5,3 posto slijede cijene alkoholnih pića i duhana, dok su cijene prehrane i bezalkoholnih pića porasle za 4,9 posto.

„Godišnji rast cijena najviše je potaknut cijenama energije i prehrane, čiji je udio u košarici potrošačkih cijena nešto ispod 50 posto, pa ako iz indeksa isključimo te dvije kategorije, cijene su porasle 1,7 posto godišnje. U kategoriji stanovanje, voda, energija, plin i druga goriva najveći su generator rasta cijene plina i električne energije. Cijena plina veća je za 29,6, a električne energije za 22,1 posto godišnje“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.

Cijene rekreacije i kulture ojačale su na godišnjoj razini za 4,5 posto, a u segmentu prometa, u kojem su sadržane i cijene goriva za osobne automobile, za 4,2 posto.

Cijene zdravstva porasle su za 2,8 posto, ugostiteljskih usluga za 2,7 posto, ostalih dobara i usluga za 2,5 posto, a pokućstva i opreme za kuću 1,8 posto.

S druge strane, najveći su pad na godišnjoj razini, 3 posto, zabilježile cijene odjeće i obuće, dok su cijene komunikacija pale za 1,3 posto, kao i cijene obrazovanja.

„S obzirom na slabu domaću potražnju i izostanak gospodarskog oporavka, pritisci na rast cijena na strani potražnje na domaćem tržištu izostaju, no inflatorni pritisci generirani su povećanjem stope PDV-a, poskupljenjem električne energije i plina te višim cijenama prehrambenih proizvoda, što će i u sljedećim mjesecima biti vidljivo u godišnjim stopama rasta potrošačkih cijena. Početkom iduće godine ubrzanje rasta cijena mogli bismo vidjeti kao posljedicu poskupljenja grijanja“, zaključuju analitičari Raiffeisenbank Austria. (H)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *