Deset potrošačkih trendova u 2013.

U prosincu, mjesecu rezerviranom za rezimiranje pravih ili pogrešnih odluka i marketinških poteza koji su obilježili proteklu sezonu, stranica Trendwatching.com već tradicionalno donosi svoju viziju budućnosti.

Tako je i ovaj put zasukala rukave i na temelju potrošačkih trendova 2012. sastavila deset novih koji bi trebali pomoći poduzetnicima i kompanijama diljem svijeta da što bolje i preciznije naciljaju svoju publiku u nadi da će ih ona nagraditi povjerenjem i, što je najvažnije, novcem.

Uvjereni su da se put do profita krije u neprestanu osluškivanju potrošačkih potreba koje se mijenjaju, dopunjuju i preinačuju u skladu s dinamikom promjena u okružju.

Tako je jedna od stvari na koje treba baciti oko rast ‘presumera’, potrošača koji sudjeluju u financiranju proizvoda prije nego se nađu na policama zemaljskih ili virtualni trgovina, te ‘custownera’, potrošača koji su voljni sudjelovati u financiranju starih brendova, i to najčešće kupnjom malenih vlasničkih udjela.

Argument kojim ekipa koja stoji iza spomenute stranice potkrepljuje rast jest podatak prema kojem bi ukupan promet platformi ‘crowdsourcinga’ (posrednici preko kojih kupci daruju novac za razvoj proizvoda) 2013. mogao narasti na 6,2 milijarde, s tim da s najvećim udjelom sudjeluju američki potrošači.

Tvrde da bi i neke druge zemlje mogle oponašati praksu US Jobs Acta (raditi počinje u siječnju 2013.) koji mikroinvestitorima (potrošačima) omogućuje da kupuju mikroudjele u ‘startupovima’.

No osim što bi takozvana emerging-tržišta poput Kine, Indije ili Turske mogla prihvatiti tu zapadnjačku praksu inovativnog poslovanja, izgledno je da će za razliku od proteklih godina rasti broj brendova proizvedenih na tim tržištima za druge zemlje. Drugim riječima, očekuje se da će, primjerice, u Turskoj rasti broj kineskih brendova, a u Kini broj, recimo, brazilskih (brazilski brend Amazonas otvara trgovine u Kini).

Produžena ruka potrošača
Svim globalnim tržištima, bilo da je riječ o razvijenim bilo onima u razvoju, zajedničko je to što je potrošačima mobitel gotovo postao produžena ruka. Američka studija otkrila je da 63 posto odraslih žena i 73 posto odraslih muškaraca mobitel provjerava ili se njime služi najmanje jedanput na sat, a oni nešto mlađi, potrošači između 18 i 24 godine, na dan razmijene nevjerojatnih 109 poruka.

S obzirom na to da se potrošači doista ne odvajaju od svojih mobitela i pametnih telefona, i od brendova očekuju da im budu dostupni i serviraju potrebne informacije kad ih zatraže.

U godini koja je pred nama dogodit će se eksplozija proizvoda, usluga i, dodaju trendwatcheri, iskustava skrojenih za pametne telefone. Neki su od takvih proizvoda oni namijenjeni brizi o zdravlju, a s obzirom na to da oni, najviše opet u Americi, jako rastu, nova je prilika za brendove u niši za te prigode nazvanoj ‘appscriptions’.

Baš kao što su mobiteli polako prodrli u život gotovo svake ljudske jedinke, kompanije, ali i zaštitnici Majke Zemlje, nadaju se da će se to dogoditi i sa sviješću o ekologiji. Posljednjih nekoliko godina vlada trend zelenoga, koji je (srećom) jedan od onih koji ne podliježe modi.

Očekuje se da će i 2013. potrošači nagrađivati kompanije koje, makar samo tijekom marketinške kampanje, apeliraju na brigu za okoliš i održiv razvoj ili ulaganje u nju.

Lokalno je ‘in’
Ako je pak riječ o brendovima koji posluju na tržištima koja rastu, 2013. mogla bi biti godina u kojoj će osim za zeleno više brinuti za kulturno naslijeđe zemlje u kojoj posluju.

Trendwatcheri su uvjereni da će i taj trend ‘selebritizacije’ ili slavljenja nacija biti jedan koji će u potrošačkom smislu obilježiti iduću godinu. Jedan od sjajnih primjera jest pop-fenomen ‘Gangnam Style’ koji je zahvaljujući izvođaču Psyju proslavio Južnu Koreju i među zapadnjacima probudio interes za tu egzotičnu državu.

Očekuje se da će tako i brendovi u svojim promidžbenim kampanjama ili tijekom razvoja proizvoda voditi računa o kulturi i specifičnostima zemalja u kojima posluju pa će se isplatiti dodati sintagme ‘made in’ ili ‘tipično za tu i tu zemlju’. Osim zbog kulturnog naslijeđa zemlja podrijetla bit će važna zbog kvalitete, odnosno percepcije kvalitete brenda.

Upravo zbog toga trendwatcheri su primijetili da se sve više brendova hvališe sintagmom ‘made in’, zbog čega su to uvrstili u poseban trend. Također, kompanije koje žele da ih potrošači doživljavaju kao kvalitetne i društveno odgovorne proizvodnju iz Kine sele u matičnu državu ili pak podatak da nisu proizvedeni u Kini dodatno naglašavaju.

Slušati i samo slušati
Ipak, valja naglasiti da i Kina polako popravlja svoj imidž, ali potrošači neće tako brzo promijeniti predrasude prema tom tržištu i teškim uvjetima rada koji se često kvače uz opis poslovanja u toj najmnogoljudnijoj zemlji.

Predrasude potrošača nisu rezervirane samo za tržišta poput kineskoga nego s velikim oprezom prate što rade bilo koji drugi brendovi. Nedavno provedeno istraživanje pokazalo je da samo osam posto globalnih potrošača misli da brendovi pozitivno utječu na njihov život, a povjerenje koje imaju s 56 posto palo je na 53 posto u 2012.

Upravo zbog toga najbolje će prolaziti brendovi koji se ogole do kraja, a oni koji su osvojili srca i um potrošača moći će od njih nešto i tražiti (sudjelovanje u humanitarnim akcijama, primjerice).

U svakom slučaju, trendwatcheri savjetuju kompanijama da bez obzira na veličinu i tržište na kojem posluju vode računa o tome da su svjetske ekonomije dobrano griješile posljednjih godina te da će jedino brendovi koji umiju slušati, koji se znaju prilagoditi i pritom pokazati svoju ljudsku stranu (makar i s nedostacima) sa zadovoljstvom podvući crtu na kraju 2013. (Lider)

Proučiti prije planiranja – Razvoj trendova koji su počeli 2012.

1. Potrošači financiraju kompanije

2. Selebritizacija nacija

3. Procvat ekobrendova

4. ‘Emerging’- brendovi za ‘emerging’- tržišta

5. Povratak proizvodnje u zemlju podrijetla

6. Rast mobilnog zdravstva ‘do-it yourself’

7. Mobilni brednovi nadohvat ruci

8. U slavu ogoljenih kompanija

9. Sudjelovanje potrošača u humanitarnim aktivnostima kompanija

10. Važnost istraživanja ponašanja potrošača

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *