Edukacija u trgovini: Obrazovanje je sigurna investicija

Obrazovni sustav treba biti usko povezan s potrebama gospodarstva kako bi mladi ljudi, tvrtke i cijela država mogli konkurirati na tržištu

Edukacija je važna. Edukacija je glavni motor napretka. Bez edukacije nema konkurentnosti. Čuje se to u javnim raspravama na svakom koraku, poručuju to ekonomisti, političari, poslodavci i sindikalisti, profesori, novinari…

S obzirom na to koliki je stupanj verbalno izrečene svijesti o važnosti edukacije u javnosti prisutan, reklo bi se da je obrazovni sustav u Hrvatskoj jedna od jačih poluga društvenog života.

Ipak, kao što smo si kao društvo i država uzeli u zalog da napravimo prilagodbu europskim standardima u svim područjima, sektor obrazovanja svakako treba biti jedan od onih u kojima se to najhitnije treba ostvariti i provesti.

Osnovica edukacije trebaju biti programi i zanimanja koja kreiraju specifična, kako teorijska, tako i praktična, znanja i vještine za čijom primjenom postoji potražnja na tržištu rada. Obrazovni sustav mora djelovati u suglasju s gospodarstvom.

A trgovina je, kao jedan od najkonkurentnijih sektora hrvatskog gospodarstva, djelatnost u kojoj i tehničke i socijalne vještine dolaze do izražaja te imaju nemali utjecaj na konačni rezultat poslovanja svakog poduzeća. Stoga je edukacija kadra zaposlenog u ovom sektoru od krucijalne važnosti.

ZNAČAJ TRGOVINE
Nije potrebno posebno naglašavati kako distributivna trgovina ima veliko značenje u gospodarstvu Hrvatske. Dovoljno je, u tom kontekstu, još jednom spomenuti podatke koji o tome najrječitije govore. Distributivna trgovina je drugi po veličini poslodavac u Hrvatskoj, odmah iza prerađivačke industrije.

Prema podacima Fine, u 2011. godini u ovom je sektoru poslovalo 28,1 posto svih gospodarskih subjekata te je zapošljavao oko 22,1% posto ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj. Lani je u distributivnoj trgovini radilo 188.056 zaposlenih, što je porast od 1,7 posto u odnosu na 2010. godinu.

To je sektor koji je usko povezan s prehrambenim, turističkim i drugim uslužnim sektorima, značajni poslodavac s velikim udjelom zapošljavanja mladih osoba, sektor koji bilježi značajne investicije i kontinuirano modernizira i otvara nove prodajne prostore.

Također, to je sektor koji se danas suočava s posljedicama krize, ali i s mogućnostima višekanalne prodaje koji mora stalno pratiti i predviđati potrebe kupaca sa značajnim utjecajem IT tehnologija.

OBRAZOVANJE ZA TRŽIŠTE
Kad je riječ o usklađenosti obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada, u Hrvatskoj gospodarskoj komori smatraju kako obrazovni sustav još uvijek ne odgovara na zahtjeve gospodarstva u onoj mjeri u kojoj bi to bilo potrebno i poželjno.

Kao jedan od najvećih problema u edukaciji trgovaca ističe se nedostatak prakse i specijaliziranih znanja jer osim osnova prodaje i bontona prodavači često moraju imati i posebna znanja ovisno o robi koju prodaju.

“Cilj svakog poslodavca u trgovini je zapošljavanje kvalitetnog zaposlenika u prodavaonici koji će svakom kupcu biti na usluzi, kako svojim znanjem, tako i vještinom te spremnošću da pomogne kupcu prilikom kupnje. Činjenica je da se samo zadovoljan kupac vraća u prodavaonicu i ponavlja kupnju, a čest je primjer kako upravo prodavači pridonose toj vjernosti potrošača”, ističe Milica Rakuša Martulaš, direktorica Sektora za trgovinu HGK.

U dijelu srednjoškolskog obrazovanja vidljivi su određeni pomaci u posljednjih nekoliko godina, ali još uvijek je prisutna neusklađenost potreba gospodarstva i obrazovnog sustava kao i usitnjenost obrazovnih ustanova i programa što ne pogoduje efikasnosti, navode iz Udruge trgovine pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Ono što ponajviše nedostaje su brze reakcije u praktičnoj primjeni pa se efekti poduzetih mjera ne osjećaju onako kao što su zamišljeni, kaže Sanja Smoljak-Katić iz HUP-Udruge trgovine.

Među ostalim mjerama, osnovano je i Vijeće za strukovno obrazovanje koje predlaže obrazovne sektore, usklađuje rad svih dionika u području strukovnog obrazovanja, pokreće inicijative za donošenje novih ili izmjene i dopune postojećih kurikuluma, predlaže mjere i aktivnosti te strategije razvoja strukovnog obrazovanja, ali to Vijeće u praksi nije postiglo odgovarajuće rezultate.

Formirano je i 13 Sektorskih vijeća među kojima je i Sektorsko vijeće za obrazovni sektor Ekonomija, trgovina i poslovna administracija. Kao rezultat rada Sektorskog vijeća podsektora Trgovina izrađen je profil sektora kao alat u kojim su po prvi put na jednom mjestu objedinjeni relevantni podaci iz različitih izvora (DZS, HZZ, FINA, MZOŠ, e-matica i dr.), o gospodarstvu, tržištu rada i obrazovnoj ponudi u ovom sektoru koji čini dobru podlogu za planiranje razvoja obrazovnog sustava s naglaskom na srednjoškolsko strukovno obrazovanje.

MODELI OBRAZOVANJA

Iz Hrvatske obrtničke komore upozoravaju kako je najveći problem strukovnog obrazovanja nedovoljan fond nastavnih sati kao i nedostatak digniteta praktične nastave. Ne pomaže ni to što trenutno u Hrvatskoj postoje dva modela obrazovanja za zanimanje prodavač: klasični odnosno školski model i jedinstveni model obrazovanja (JMO).

Jedinstveni model obrazovanja sadrži dvostruko veći fond sati praktične nastave i trostruko manji fond sati stručne teorije. U tom je modelu teorija integrirana u praksu a predmeti stručne teorije integrativno se programiraju pa je veći broj predmeta sveden na manji broj područja. Još jedna vrlo važna razlika je da se najveći dio praktične nastave odvija u gospodarstvu i to u licenciranim subjektima.

Budući da učenici u JMO-u provode veliki broj sati praktične nastave u realnim radnim situacijama, takav način obrazovanja daleko više odgovara na zahtjeve gospodarstva. Što je najvažnije, takvim modelom obrazovanja poboljšava se interakcija gospodarstva i strukovnog obrazovanja čime sam način obrazovanja i osposobljavanja bolje odgovara na zahtjeve tržišta rada.

Hrvatska obrtnička komora, koja prema Zakonu o obrtu ima nadležnosti u području strukovnog obrazovanja za vezane obrte, smatra kako bi prije svega trebalo inzistirati na provedbi učenja na radnom mjestu kroz partnerstvo s poduzećima, obrtima i ostalim pravnim osobama.

PRIZNATA KVALIFIKACIJA
Prostora za poboljšanje postoji, smatraju u HUP-u, a nastavak reforme provodi se i kroz izradu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO). Trenutno je u pripremi novi Zakon o HKO-u, koji treba zaživjeti od kraja ove godine, a uvodi HKO kao reformski instrument kojim se uređuje cjelokupan sustav kvalifikacija na svim obrazovnim razinama u RH kroz standarde kvalifikacija temeljene na ishodima učenja i usklađene s potrebama tržišta rada, pojedinca i društva u cjelini.

Hrvatski kvalifikacijski okvir zapravo slijedi europsku inačicu, Europski kvalifikacijski okvir (EKO) koji je EU prihvatila 2008. godine, te je izuzetno važan za budućnost mladih Hrvata na tržištu rada.

HKO je također značajan instrument i za poslodavce kao i gospodarstvo u cjelini jer će njegovom primjenom poslodavac za svakog svog zaposlenika, bilo da je riječ o trgovcu ili pravniku, s njegovom završenom kvalifikacijom, bez obzira je li stečena u Zagrebu, Rijeci ili Dublinu, znati koje je kompetencije stekao tijekom školovanja.

Pritom, prilikom izrade kvalifikacija opisuje se što taj polaznik zna raditi, a ne koje je predmete učio tijekom školovanja. HKO će omogućiti priznavanje kvalifikacija unutar obrazovnog prostora EU bez polaganja dodatnih ispita i nostrifikacija svjedodžbi i diploma, što povećava mobilnost radne snage. Gospodarstvo se uključilo u ovaj proces kroz radne skupine, ali trebat će vremena da to sve zaživi u praksi, navode iz HUP-a.

Uz formalno obrazovanje, postoji i neformalno obrazovanje koje se najčešće provodi kod samih poslodavaca, a neke tvrtke ustrojavaju i vlastite akademije za zaposlenike kako bi kontinuirano obučavali zaposlenike u skladu s promijenjenim zahtjevima poslovanja i novim potrebama potrošača.

Poslodavci se suočavaju s time da dobivaju mladog čovjeka nakon formalnog obrazovanja kojeg moraju postepeno uvoditi u posao i dodatno ga osposobljavati jer kroz formalni sustav nije imao doticaja sa stvarnim radnim okruženjem. Zbog toga stručna praksa u stvarnim radnim uvjetima i dalje čini veliku vrijednost u smislu povećanja zapošljivosti osoba, kažu u HUP-u.

INTERNI PROGRAMI EDUKACIJE
U trgovačkom lancu Konzum edukacija je prepoznata kao iznimno važna za zaposlenike i kompaniju što je rezultiralo pokretanjem projekta Konzum Akademije 2003. godine, ističe Ana Mitrović, voditeljica Ureda za odnose s javnošću.

“Tim Konzum akademije sastoji se od internih trenera koji su specijalizirani za pojedina područja, a od nedavno je proširen i s više od 100 najboljih Konzumovih zaposlenika mentora iz maloprodaje koji dolaze s različitih radnih mjesta u prodavaonicama”, pojašnjava Mitrović.

Uz organizaciju izrazito specijalističkih treninga, kao što su razni informatički treninzi za korištenje novih tehnologija, u ovoj maloprodajnoj kompaniji redovno se provode i treninzi za razvoj interpersonalnih vještina zaposlenih kao što su komunikacijske i prezentacijske vještine te vještine vođenja i upravljanja vremenom.

Ključni cilj treninga je pomoći zaposlenicima da se jednostavnije, brže i lakše upoznaju s procedurama i standardima rada te novim uslugama i tehnologijama koje se koriste u prodavaonicama.

Od otvorenja Centra održano je 750 treninga za gotovo 12.000 Konzumovih zaposlenika, a redovito se održavaju i treninzi za zaposlenike drugih kompanija Agrokor koncerna.

Iz Mercatora-H ističu kako se plan i program obrazovanja u okviru tog trgovačkog lanca svake godine iznova prilagođava. Dio obrazovanja se odnosi na praćenje i prilagođavanje zakonskim regulativama za rad u trgovačkoj djelatnosti, a dio na stručne i razvojne potrebe zaposlenika.

“Edukacije u Mercatoru dijelimo na interne i vanjske, s tim da internih imamo daleko više. Interne edukacije provode se pod vodstvom internih učitelja, specijaliziranih i obučenih za određeno znanje i određene vještine koje prenose grupi djelatnika. Naglasak stavljamo na kontinuitet glavnog programa interne edukacije koju nazivamo Trenerska mreža. Navedeni program osigurava svim našim suradnicima u maloprodaji kompetencije potrebne za samostalno obavljanje svakodnevnih zadataka te poznavanje i rad prema Mercatorovim standardima i procedurama”, kaže Ivona Matijević, direktorica ljudskih potencijala.

U maloprodaji se djelatnici na ključnim radnim mjestima svake godine educiraju u Školi za poslovođe. Neki od programa i tema Škole za poslovođe su Korporativna kultura Mercatora, Moć govora, Menadžment u trgovini, Upravljanje robnim grupama, Ekonomika poslovanja, Zadovoljstvo kupaca, Zakonodavstvo u trgovini, Zdravstvena ispravnost hrane i drugi.

Diskontni trgovac Lidl u okviru svog programa interne edukacije zaposlenika primjenjuje iskustva stečena u poslovanju na hrvatskom, ali i ostalih 20 tržišta na kojima posluje.

Iz Lidla ističu kako se svakom djelatniku pristupa individualno te im se omogućava personalizirano školovanje čije trajanje varira, ali gotovo uvijek započinje od samog temelja, radom u prodavaonici.

Zaposlenici za vrijeme školovanja, koje se odvija u trgovinama, logističko-distributivnim centrima, vlastitom edukacijskom centru te u sjedištu kompanije, imaju stručnog mentora koji ih obučava za samostalno obavljanje zadataka.

Ovisno o specifičnostima radnog mjesta, zaposlenici usavršavaju znanje stranih jezika, pohađaju vanjske specijalizirane seminare i treninge, a jedan dio interne edukacije po potrebi obavlja se i unutar Lidl grupacije u inozemstvu.

Goran Pavlović
goran@jatrgovac.hr

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *