Izvoznici bi mogli gubiti 350 milijuna kuna godišnje

HUP ipak očekuje dogovor o povoljnijem carinskom režimu.

S danom ulaska Hrvatske u Europsku uniju, Hrvatska prestaje biti članica Cefte. Što će to značiti za izvoznike koji na ta tržišta godišnje izvoze oko 645 milijuna dolara hrane, trenutno nitko ne može reći.

Naime, uloga Hrvatske u cijelom procesu jest da lobira, šalje izvješća i naputke Europskoj uniji koja će u ime Hrvatske dalje pregovarati sa zemljama koje ostaju u Cefti.

U najboljem scenariju, carinske regulative se neće drastično mijenjati. U najgorem slučaju, kako se može iščitati iz poruka Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), izvoznici će godišnje gubiti 350 milijuna kuna, a uz to bi bez posla moglo ostati između 3000 i 4000 ljudi.

Postizanje dogovora
“Postoje naznake da će se u narednim mjesecima ipak uspjeti dogovoriti određeni povoljniji carinski tretman hrvatskih proizvoda na tržištima Cefte. Iz Vlade su srpnju prošle godine najavili da će se povjerenik Europske komisije, koja vodi pregovore, Karel De Gucht angažirati na pokretanju postupka konzultacije sa zemljama Cefte o dodatku na njihove Sporazume o stabilizaciji i pridruživanju u koji bi bili uključeni hrvatski izvozni interesi. Iako su povratne informacije o statusu tih konzultacija minimalne, a konačnih odluka još uvijek nema, u HUP-u apeliramo na nužnost postizanja dogovora u tom smjeru, čim prije, zbog negativnih posljedica koje bi ukidanje povoljnijih trgovinskih uvjeta na tržištima Cefte imalo na domaće gospodarstvo”, poručuju.

Ipak, u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) nisu toliko optimistični. Kažu kako je iznimno važno da se najkasnije do dana ulaska Hrvatske u EU osigura izmjena Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koje zemlje regije imaju s EU, a što je bila praksa i prilikom prijašnjih valova proširenja.

Ipak, kažu, čak će i tada hrvatski proizvodi biti u lošijem položaju nego što su sada jer će se naši proizvodi izvoziti pod jednakim uvjetima s ostalim zemljama članicama EU, a Srbija, koja nam je glavni konkurent na ovim tržištima, će zadržati povoljniji tretman.

“Valja naglasiti da su hrvatske prehrambene tvrtke vodeći ulagači u regiju. Ukupno je u zemlje Cefte Hrvatska od 1993. do kraja rujna 2011. godine uložila 1,176 milijarde eura, što je 30% ukupnih hrvatskih ulaganja u inozemstvo. Najviše je uloženo u BiH koja je na drugome mjestu u ukupnim hrvatskim izravnim ulaganjima s 14%, dok je na trećemu mjestu Srbija s udjelom od 13%”, odgovaraju iz Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK-a.

Upravo bi daljnja ulaganja, odnosno otvaranja proizvodnih pogona u nekoj o zemalja Cefte bio način za izbjegavanje carina jer bi tako hrvatske tvrtke stekle povlašteni status. Takva roba, govore u HGK-u, stječe status robe s podrijetlom i na nju se primjenjuju povlaštena pravila za podrijetlo.

Novi ugovori
Na taj način takva roba ostaje i dalje konkurentna na tržištu u zemlji iz regije, a može se po povlaštenim pravilima, bez ili smanjene carine, ovisno o kojoj je robi riječ, izvesti u druge zemlje članice Cefte, a ponekad i dalje ovisno o zemlji u okruženju i ugovora o slobodnoj trgovini koje ta zemlja ima sklopljene s drugim zemljama.

Ipak, teško da će se bilo koja od tvrtki sada odlučiti na investiciju samo zbog izbjegavanja carine jer se još ne zna kolika će ona biti ni hoće li je biti. S druge strane iz HGK-a tvrde kako je većina prehrambenih kompanija već proanalizirala učinke, prednosti i nedostatke otvaranja EU i gubitka Cefte tržišta.

“Izlaskom iz Cefte ugrožava se pozicija na našem najvitalnijem tržištu, a procjenjuje se da će novi nameti na tim tržištima prelaziti 50%”, kažu u HGK-u. (Poslovni.hr)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *