Mlinar: Prevelik za domaće tržište

Nakon otvaranja trgovina u Sloveniji, pekarsko-trgovački lanac Mlinar ovog će mjeseca otvoriti i prvu prodavaonicu u središtu Budimpešte

Nakon snažne ekspanzije na hrvatskom tržištu, pekarsko-trgovački lanac Mlinar d.d. krenuo je krajem prošle godine u širenje i na slovensko tržište, na kojem pod istim brendom namjerava ponuditi isti asortiman proizvoda kao i u Hrvatskoj.

Tri prodavaonice otvorene su u Ljubljani, dvije u Mariboru i jedna u Celju, a plan je do kraja ove godine pokriti slovensko tržište s 30 prodavaonica. Slovenija je odabrana kao razvijena zemlja koja ima slične potrošačke navike kao Hrvatska, a Mlinar u širenje planira uložiti oko tri milijuna eura.

Iako je slovensko pekarsko tržište zasićeno kao i hrvatsko, potez je dobro prihvaćen od slovenskih potrošača. Konkurencija na slovenskom tržištu tjerat će Mlinar na konstantne investicije u razvoj inovacija proizvoda i poslovanja.

Strateški plan širenja poslovanja Mlinara predviđa širenje i na ostale države EU; prva među njima bit će u 2013. godini Mađarska. Krajem siječnja trebala bi biti otvorena prva prodavaonica u središtu Budimpešte, u pješačkoj zoni u ulici Vaca, potvrdio je hrvatskim medijima direktor Mlinara Marin Picukarić.

Početak novog uspona Mlinara seže u 2009. godinu, kada je osječki poduzetnik Mate Škojo otkupio poduzeće od koncerna Agrokor te postao većinski vlasnik. Prethodno je Škojo 2002. godine Agrokoru, odnosno Konzumu, prodao svoje trgovačke lance Alastor i Maxi Diskont.

Tvrtka Mlinar osnovana je 1903. u Križevcima kao “Prvi križevački paromlin i paropila Hinko Švarc i sinovi”. U državno vlasništvo prelazi 1946. godine, a 1993. postaje dioničko društvo.

Od 2008. do sredine 2009. tvrtka je poslovala u okviru koncerna Agrokor. Kada ju je Škojo 2009. preuzeo, raspolagala je s desetak vlastitih prodavaonica, ali i najvećom industrijskom pekarom u Hrvatskoj.

Danas ima prodajnu mrežu od 145 prodavaonica te četiri pekarska pogona u Zagrebu, Križevcima, Osijeku i Poreču. Početkom prošle godine u Zagrebu je otvoren novi proizvodni i distributivni centar.

U sinergiji s pekarom Kruna, koja je također u Škojinom vlasništvu, Mlinar danas zapošljava više od 1400 radnika, a prodajnom mrežom pokriva sjeverozapadnu i istočnu Hrvatsku. Tako se Mlinar danas može fokusirati na strateški plan širenja maloprodajnog lanca na zapadni i južni dio Hrvatske.

S obzirom na konstantno širenje poslovanja, poduzeće Mlinar d.d. nakon 2010. godine bilježi rast ukupnih prihoda tijekom I-IX 2012. godine za 10 posto (sa 194 milijuna kuna na 214 milijuna kuna) u odnosu na isto razdoblje 2011. godine, uz povećanje ukupnih rashoda za 12 posto (sa 187 milijuna kuna na 213 milijuna kuna).
Ukupnim prihodima najviše doprinosi prodaja budući da je temeljna djelatnost poduzeća maloprodaja. Rast prihoda i rashoda rezultat je razvoja i investicija u poslovanju maloprodajnog lanca i povećanju obujma poslovanja veletrgovine.

S obzirom da je riječ o poduzeću kojem je zbog djelatnosti bitna likvidnost, izračunati su i grafički prikazani temeljni pokazatelji likvidnosti.

Poželjna vrijednost za tekuću likvidnost bi trebala iznositi više od dva, što znači da bi kratkotrajna imovina (gotovina, potraživanja, zalihe) trebala biti dva puta veća od kratkoročnih obveza kako bi poslovna situacija poduzeća bila pozitivna i uspješna.

U promatranom razdoblju, tijekom I-IX/2011. i I-IX/2012., vrijednost pokazatelja se smanjila na 0,6, dok je u prethodnim godinama bila znatno veća, što znači da poduzeće iz tekuće aktive (kratkotrajne imovine) ne može podmiriti sve nastale tekuće obveze (obveze prema dobavljačima, obveze za predujmove /zajmove /depozite i sl.). Iz toga možemo zaključiti da tvrtka ima relativno rizično poslovanje u razdoblju do godinu dana.

Ubrzana likvidnost upućuje na smanjenu sposobnost poduzeća da u kratkom vremenu osigura određena novčana sredstva ako se pojavi značajna potreba za gotovinom. Uzrok smanjenja je prvenstveno povećanje kratkoročnih obveza sa 131 milijuna kuna (u razdoblju I-IX/2011.) na 206 milijuna kuna (I-IX/2012.), odnosno povećanje za 57 posto.

Najveće povećanje zabilježeno je u stavci bilance pasive – obveze za zajmove, depozite i obveze prema dobavljačima.

Analizom smo obuhvatili i financijske pokazatelje aktivnosti i zaduženosti kako bi se uočila stabilnost poduzeća na duže vremensko razdoblje.

Financijski pokazatelji obrtaja imovine (aktivnosti) mjere koliko poduzeće efikasno upotrebljava vlastite resurse. S obzirom da je riječ o poduzeću kojem su temeljne djelatnosti maloprodaja i veleprodaja, izdvojen je koeficijent obrtaja zaliha koji je u prva tri kvartala 2012. manji u odnosu na usporedivo razdoblje prethodnih godina.

Koeficijent iznosi 18, što znači da se zalihe poduzeća tijekom godine prodaju 18 puta. Uzrok je povećanje zaliha tijekom prva tri kvartala 2012. za 30 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Pokazatelji zaduženosti ili pokazatelji upotrebe poluge (engl. leverage ratios) pokazuju strukturu kapitala i načine na koje poduzeće financira svoju imovinu.

Također, uočljivo je značajno povećanje pokazatelja zaduženosti s 37 posto u prva tri kvartala 2011. godine na 56 posto u prva tri kvartala prošle godine. To ukazuje da se više imovine financira iz tuđih izvora te je samim time povećan kreditni rizik.

Odnos pokrića kamata ukazuje da pokazatelj zadovoljava poželjne vrijednosti (2–4 puta) s obzirom na proizvodnu industriju te je vidljivo znatno poboljšanje nakon 2009. godine, što znači da je operativna dobit veća od troškova financiranja (kamata) te je poduzeće u mogućnosti za dodatno dugoročno zaduživanje.

Veći omjeri pokazatelja pokrića kamata ukazuju na veću sigurnost vjerovnika, odnosno važni su kreditorima kako bi procijenili sposobnost poduzeća da im plati kamatu na uložena sredstva i glavnicu, ali to ponekad može značiti da nije dovoljno iskorištena financijska poluga.

Budući da Mlinar ima dugoročni plan ekspanzije maloprodajnog lanca na regionalna tržišta izvan Hrvatske, izdvojena je i analiza jednog pokazatelja profitabilnosti.

Izračun operativne profitne marže ukazuje na porast operativne dobiti što znači da Mlinaru nakon podmirenja svih troškova (osim troškova financiranja) ostaje 5,16 posto prihoda za pokriće troškova financiranja i dobit. Što je omjer veći, to je uspješnije poslovanje poduzeća.

Zaključak je da pekarsko-trgovački lanac Mlinar ima preveliki kapacitet u odnosu na hrvatsko tržište te da se mora širiti na strana tržišta. Pozitivno je da modularno organizirana proizvodnja olakšava prilagodbu asortimana.

Poslovanje tvrtke poboljšano je prvenstveno unaprjeđenjem distribucijske logistike te izgradnjom novog pekarskog industrijskog pogona. Greenfield investicija u novi zagrebački pogon realizirana je prvenstveno zbog kalkulacije povećanja potražnje i dolaska novih konkurenata.

Analizom izdvojenih pokazatelja likvidnosti ustanovljeno je da dolazi do opadanja vrijednosti likvidnosti poduzeća tijekom prva tri kvartala 2012. godine. Dodatne investicije u širenje maloprodajnog lanca na slovensko tržište trebale bi doprinijeti povećanju ukupnih prihoda, ali uz znatno povećanje rashoda.

S druge strane, izračun financijskih pokazatelja aktivnosti i zaduženosti pokazuje da Mlinar ima trend pada koeficijenta obrtaja zaliha i trend rasta stupnja zaduženosti, ali kod pokazatelja pokrića kamata zabilježen je zadovoljavajući trend rasta od I-IX/2010. do I-IX/2012. godine, te omjer pokrića koji zadovoljava poželjne vrijednosti za proizvodnu pekarsku industriju. (Banka.hr)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *