Raspodjela hrane preko interneta

Gomile životnih namirnica svakodnevno završavaju u smeću. Internet platforma foodsharing.de korisnicima nudi da poklone svoj višak onome tko to treba. Odaziv je u najkraćem vremenu već velik

“Propolis se dobiva iz meda i smatra se prirodnim lijekom. Ja sam ga probala, ali brzo sam morala utvrditi da sam alergična. Obzirom na to da je propolis veoma skup, ja sam poželjela nekome ga dati. Inače bi bilo šteta da ga bacim”, objašnjava Ute Kos koja je za online platformu foodsharing.de saznala prije nekoliko tjedana putem televizije. Nije se dugo dvoumila da tamo ponudi svoj propolis.

Svi, bilo da je riječ o osobama ili poduzećima, mogu se jednostavno prijaviti na ovaj portal i predstaviti “košaru za jelo” gdje će opisati proizvode koje besplatno nude drugima.

Što i u kojem gradu je spremno za preuzimanje može se saznati zahvaljujući interaktivnoj karti. Stranica je otvorena prije četiri tjedna, a već sad broji više od 5000 članova.

Jabuke za blitvu – zašto ne?
“Ja sam jednom imao previše jabuka koje su doduše bile vrlo ukusne, ali nisu mogle dugo stajati. Zato sam ih ponudio preko platforme. A onda je došla jedna mlada žena i ponudila mi vrećicu blitve. Ja to doduše nisam tražio, ali sam se naravno obradovao,” kaže Valentin Thurn.

On je jedan od osnivača platforme foodsharing.de i autor dokumentarnih filmova. U njegovom filmu “Taste the Waste” (Probaj otpad) on se obračunava s društvom koje živi u obilju i koje više ne zna cijeniti vrijednost životnih namirnica: “Kada je film došao u kino, nazvali su nas brojni manji pekari koji su nas pitali što mogu uraditi s pecivom koje im je ostalo.”

Tako je brzo rođena ideja o osnivanju platforme foodsharing.de. Dakle, čovjek koji je po prirodi egoista, otkrio je načelo zajedničkog korištenja.

Automobili, bicikli, slike, uredske prostorije – ekonomija raspodjele je u usponu. Zašto ne dijeliti i hranu? Jer svi imamo dovoljno – kupujemo previše, kuhamo u prevelikim količinama, ostatke ne iskorištavamo.

Svaki Nijemac godišnje baci oko 80 kilograma živežnih namirnica. Stoga je primarni cilj platforme foodsharing.de učiniti nešto protiv toga i stvoriti novu svjesnost o životnim namirnicama.

Zašto ne bi dijelili i hranu
Zapravo nitko rado ne baca hranu. Postoji nešto u našoj ljudskoj prirodi što nam ne dozvoljava da se osjećamo dobro kad bacamo životne namirnice, kaže Thurn. Unatoč tome, mnogi ljudi čine upravo to. Kako inače objasniti činjenicu da gotovo polovina svih živežnih namirnica završi u smeću.

Interes za burzu razmjene na internetu je veliki. Pred osnivačima portala foodsharing.de je dakle još mnogo posla: “Želimo napraviti App kako bi ljudi mogli, dok su na putu od posla do kuće, pogledati na svoj Smartphone i vidjeti nudi li se nešto u njihovom susjedstvu. Želim da od 5000 korisnika postane 500.000 jer tada će biti dostignut red veličine da svatko u svom susjedstvu može pronaći nešto. Nadam se, dakle, da nećemo samo spasiti životne namirnice, već i da će nastati mreže u susjedstvu”, kaže Valentin Thurn koji se ponovo zapravo više želi posvetiti svom poslu filmskog producenta. Ali sada mu posao oko platforme foodsharing.de praktično uzima sve slobodno vrijeme, kaže on smješkajući se zadovoljno. (Deutsche Welle)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *