Raste broj korisnika revolving kartica

Revolving kartice ne uvjetuju korisniku osigurano pokriće za pojedinu transakciju u trenutku izdavanja, drugom riječima, svaki korisnik ima određeni limit i može “trošiti” sredstva dok ne dođe do limita, a još može i otplaćivati potrošeno na rate.

Budući da kriza u Hrvatskoj ne jenjava i građani sve teže servisiraju svoje dugove, ne čudi da je u devet mjeseci 2012. godine došlo do porasta izdanih revolving kartica.

Podaci Hrvatske narodne banke za to razdoblje pokazuju da je broj tih kartica porastao za 2,58 posto, što je najviši skok za određenu vrstu kartice.

Takav rast jasno ukazuje da je sve više građana grca u dugovima budući da su spremni platiti kamatnu stopu od oko 12 posto godišnje za kupovinu ili gotovo 14 posto za podizanje gotovine.

Debitne kartice kojih je u Hrvatskoj najviše građani ne mogu izbjeći budući da putem tih kartica mogu doći do svoje plaće, a njih je na kraju rujna 2012. bilo 3500 manje nego godinu prije.

Potrošnja
U prvih devet mjeseci prošle godine putem raznih vrsta kartica u Hrvatskoj je potrošeno 81,1 milijarda kuna. To je 1,7 milijardi kuna više nego u isto vrijeme godinu prije kada je vrijednost transakcija putem kartica iznosila 79,38 milijardi.

Najviše su se koristile debitne kartice, putem kojih je bilo 60,45 milijardi kuna prometa, što je 1,44 milijarde više nego u 2011. godini, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke.

Ukupni broj transakcija od siječnja do kraja rujna prošle godine iznosio je 216,65 milijuna i 4,07 posto je viši nego u isto razdoblje prošle godine. No iako je bilo više transakcija i potrošilo se više nego u 2011. prosjek po transakciji ukazuje na suprotan trend.

Podijeli li se vrijednost transakcija s brojem, trošilo se manje. Prosjek u prvih devet mjeseci prošle godine bio je 374,33 kune po transakciji, dok je godinu prije iznosio 381,34 kune.

Za razliku od 2011. kada je ukupan broj kartica u optjecaju konstantno bilježio rast, prošle godine to nije bio slučaj. Njihov broj uzlazno se kretao do drugog tromjesečja nakon kojeg je pao na razinu s prvog kvartala. Broj kartica u optjecaju na kraju ožujka prošle godine bio je 9,16 milijuna komada, na kraju lipnja 9,19 milijuna, a na kraju rujna 9,16 milijuna.

Ipak devetomjesečni prosjek još uvijek je viši od onoga iz 2011. Dakle, u prosjeku je do kraja rujna 2012. broj kartica iznosio 9,17 milijuna komada, a godinu prije 9,08 milijuna. Uzmu li se ti prosjeci i podijele s ukupnim potrošenim novcem, ispada da je po jednoj kartici u devet mjeseci 2012. trošeno 8838,6 kuna, odnosno 982,07 kuna mjesečno.

Godinu prije situacija je bila nešto drukčija. Po istoj metodologiji, u devet mjeseci je po kartici “ispeglano” 8737,61 kuna, odnosno 970,84 kune mjesečno. S obzirom na to da svake godine sve više građana i poslovnih subjekata koristi kartice, a manje gotovinu, ovakav trend je logičan i vrlo vjerojatno će nastaviti s uzlaznim kretanjem.

Bankomati
Iz tog razloga najviše se koriste debitne kartice putem kojih građani podižu gotovinu na bankomatu, ali i plaćaju robe i usluge, pa stoga debitna kartica predstavlja i bezgotovinsko sredstvo plaćanja.

Na kraju rujna u optjecaju je bilo ukupno 7,02 milijuna kartica. Oduzmu li se poslovne debitne kartice, kojih je bilo oko 340.000, građani su koristili 6,68 milijuna kartica. To je ujedno i 3800 komada više nego u isto vrijeme godinu prije.

Usporede li se ti podaci s brojem stanovnika od prilike 4,4 milijuna, proizlazi da je svaki Hrvat na kraju rujna imao jednu i pol karticu. Putem debitnih kartica u prvih devet mjeseci provedeno je ukupno 144,2 milijuna transakcija kroz koje je prošlo 60,45 milijardi kuna. Riječ je o porastu od 3,7 posto u broju transakcija te 2,45 posto u vrijednosti tih transakcija.

Kroz svaku debitnu karticu je tako u prvih devet mjeseci prošle godine prošlo 8603 kune, odnosno prosječno 955 kuna mjesečno. Nakon debitnih, u Hrvatskoj su najzastupljenije revolving kartice koje predstavljaju “samoobnavljajući” kredit.

Banka koja je izdala karticu utvrđuje minimalni postotak iskorištenog kredita koji se mora plaćati mjesečno, na primjer 5 ili 10 posto iskorištenog kredita. Tih je kartica bilo 19.000 više nego krajem rujna 2011. godine, što dovoljno govori o tome koliko je kriza u Hrvatskoj jaka i da je potražnja za dugom velika. Bilo ih je ukupno 767.000 komada u optjecaju.

Nijedna vrsta kartica prošle godine nije imala tako strelovit rast i to na uštrb prepaid kartica. Revolving kartice ne uvjetuju korisniku kartice osigurano pokriće za pojedinu transakciju u trenutku izdavanja.

Drugom riječima, svaki korisnik ima određeni limit i može “peglati” dok ne dođe do limita, a svakoga mjeseca nakon toga plaća dug u ratama ili može odjednom. Prepaid kartice s druge strane zahtijevaju da korisnik unaprijed uplati novac koji će tek potrošiti.

Stoga ni ne čudi da je tih kartica na kraju rujna bilo za 16.000 komada manje nego u 2011. godini. Na kraju rujna 2012. u optjecaju ih je bilo gotovo 133.000 komada.

Ukupno je preko revolving kartica “ispeglano” 5,66 milijardi kuna što je za 310,8 milijuna kuna više nego 2011. kada je vrijednost transakcija iznosila 5,34 milijarde.

Prepaid je unatoč padu broja kartica ipak zabilježio rast vrijednosti transakcija za 13,76 milijuna kuna na 51,58 milijuna. Drugi najveći rast broja kartica u optjecaju imale su charge kartice, odnosno kartice s odgodom plaćanja.

Upotreba te kartice ne uvjetuje korisniku osigurano pokriće za korištenje, ali postoji limit. Tih je kartica na kraju rujna bilo gotovo 6500 više nego godinu prije i na tržištu ih je bilo 555.000 komada. Ukupna vrijednost transakcija iznosila je 7,02 milijarde kuna i bila je 14,8 milijuna kuna viša nego godinu prije.

Plaćanje članarine
Uzme li se vrijednost transakcija kao kriterij korištenosti, proizlazi da su nakon debitnih kartica najviše zastupljene kartice s odgođenom naplatom. Vrijednost transakcija iznosila je 7,32 milijarde kuna i bila je za 132,4 milijuna kuna manja nego 2011. godine.

Ta vrsta kartice korisniku također ne uvjetuje osigurano pokriće za korištenje. Korisnik kartice može plaćati do iznosa određenog (ugovorenog) limita.

Iznos ukupnih troškova stvorenih upotrebom kartice s odgođenom naplatom tijekom određenog razdoblja podmiruje se u cijelosti naknadno, na dan dospijeća. U većini slučajeva korisnik kartice s odgođenom naplatom plaća i godišnju članarinu.

Kartica s odgođenom naplatom na kraju rujna bilo je 4300 manje nego godinu prije kada ih je bilo 513.000. Što se tiče kreditnih kartica, njih je na kraju rujna u optjecaju bilo 164.000, što je za 199 više nego godinu prije. Ukupno je putem tih kartica ispeglano 562,3 milijuna kuna, što je 57,7 milijuna više nego godinu prije, odnosno riječ je o rastu od 11,4 posto.

Bankomati: Pada broj transakcija
Preko bankomata u devet mjeseci 2012. godine prošlo je 47,44 milijarde kuna, što je 0,5 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine kada je prošlo 47,69 milijardi.

Podaci HNB-a pokazuju da su se u tu svrhu najviše koristile debitne kartice, što je i logično s obzirom na to da putem tih kartica svi dobivamo plaću. Riječ je o padu vrijednosti transakcija od 0,18 posto, odnosno 78 milijuna kuna.

Debitnim karticama s bankomata je u prvih devet mjeseci prošle godine podignuto ili uplaćeno ukupno 43,07 milijardi kuna, a godinu prije u isto vrijeme 43,14 milijardi kuna.

Putem interneta prošlo je ukupno 557,27 milijuna kuna, što je skok od impresivnih 24,8 posto. S obzirom na svake godine raste korištenje interneta u svrhu plaćanja računa i kupovanja, logično je da je vrijednost transakcija u devet mjeseci skočila za 110,8 milijuna kuna.

Cobranding kartice: Rast od 6300 komada
Na kraju rujna 2012. u Hrvatskoj je u optjecaju je bilo ukupno 98.600 cobranding kartica, što je za 6300 više nego u istom razdoblju prošle godine kada ih je bilo 92.000 komada.

Riječ je o karticama putem koje se kupnjom namirnica i tehnikalija osvajaju bodovi koji u idućim kupnjama postaju popusti. Avionskim letovima i plaćanjem karticama prikupljaju se nagradne milje pa putnici dobivaju na dar karte ili prelazak u viši razred putovanja, a čitateljice ženskih časopisa mogu se počastiti jeftinijom vjenčanicom ili tečajem stranog jezika.

Prvu takvu karticu u Hrvatskoj izbacio je 1997. godine Diners u suradnji s Croatia Airlinesom. Erste Card koji je “vlasnik” Dinersa u Hrvatskoj na lageru ima nekoliko “co-brand” kartica u suradnji s HAK-om, Billom ili Crvenim križem.

American Express u ponudi ima tri “co-brand” kartice izdane u suradnji s Konzumom, T-HT-om i Croatia Airlinesom. Također, prošle godine izdali su i prvu poslovnu co-brand karticu u suradnji s Metroom. (Poslovni.hr)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *