Pčelari planiraju godišnje povući 18 milijuna kuna iz blagajne EU

Nakon nadmudrivanja s birokracijom, ali i otkupljivačima, pčelarski savez smatra da je izborio veliku pobjedu kada su pčelari dobili dozvolu za prodaju na kućnom pragu.

Hrvatski pčelari svake godine proizvedu između šest i sedam tisuća tona meda iako zemljopisno-klimatski potencijali dopuštaju znatno veću proizvodnju. Prema katastru pčelinje paše, na jednom je četvornom kilometru samo osam do devet košnica.

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju ovdašnje pčelare stavlja pred golem izazov jer se na zajedničkom EU tržištu godišnje proda više od 200 tisuća tona meda iz uvoza.

Martin Kranjec, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza (HPS), smatra da su hrvatski pčelari spremni za izazov koji nudi europsko tržište. Dobra okolnost je, kaže, odluka Vlade da pčelarima bez naknade dopušta korištenje pašnjaka i u parkovima prirode.

Pčelari su prva skupina iz lepeze poljoprivrednih proizvođača koja je u Bruxelles na ocjenu poslala Nacionalni program za razdoblje 2014.-2016. Uvjereni su da će odluka biti pozitivna jer su program radili po svim kriterijima održiva razvoja. Iz zajedničke EU blagajne hrvatski pčelari planiraju godišnje povući 18 milijuna kuna.

Pojedinačno do 50.000 kn
Najveći dio, čak 11 milijuna kuna, odlazit će za suzbijanje varooze, vrlo opake pčelinje bolesti koja je u mnogim zemljama uzrokovala goleme štete.

Za sufinanciranje opreme i pribora izdvajat će se 2,7 milijuna, dok će se za nadzor kakvoće meda potrošiti 1,5 milijuna kuna. Ostatak se raspoređuje za racionalizaciju troškova selećeg pčelarstva, obnovu pčelinjeg fonda i istraživanja.

Najveće pojedinačne potpore vezane su uz seljenje košnica na nova područja ispaša, gdje se podmiruje do 60 posto troška, ali ne više od 50.000 kuna, dok će za modernizaciju pribora i pomagala pčelar moći dobiti najviše 20.000 kuna.

Velikom pobjedom HPS-a, nakon duga nadmudrivanja s birokracijom, ali i otkupljivačima i industrijom, Kranjec smatra odluku da pčelari med iz svojih košnica mogu prodavati na kućnom pragu.

“Upravo zbog tog modela većinu pčelara više ne opterećuju zalihe, što nije slučaj s velikim proizvođačima i posebno otkupljivačima koji med prodaju na policama trgovačkih lanaca. Datumi na pakiranjima meda ponuđenim na policama trgovaca najbolje ilustriraju stagnaciju prodaje meda”, kaže Kranjec.

Kilogram meda pčelari su na svojim gospodarstvima prodavali po 35-40 kuna, dok su im otkupljivači, navodi, nudili između 25 i 30 kuna. Tegla meda u trgovini stoji pak i 70-90 kuna.

Hrvatski pčelari nisu opterećeni strahom od uvoza jer je domaće tržište prepoznalo i cijeni med lokalnih proizvođača. Jedino na čemu iz HPS-a inzistiraju, objašnjava Kranjec, jest da med iz uvoza mora imati točnu deklaraciju o zemlji podrijetla.

Snažniji marketing
Uvozni med dosad je mahom koristila prehrambena industrija i u posljednjih šest godina najveće količine, a iznosile su 153 tone, uvezene su 2010. godine. Kao rekordna godina po izvozu evidentirana je 2008., kada je na inozemna tržišta prodano 1269 tona meda.

I danas mu je, otkriva Kranjec, žao što je glavnina tog meda izvezena u bačvama, a ne kao brendirani proizvodi. Stoga je snažniji marketing jedna od trajnih zadaća, ali i pakiranje meda u manjim volumenima, kako to traže europski kupci.

Većina hrvatskih pčelara drži do 40 košnica, što je i europski trend. I tamo je pčelarstvo mahom dopunsko zanimanje kojim se, kao i u nas, nadopunjuje kućni proračun. Tek oko pet posto pčelara živi isključivo od proizvodnje meda i po tom detalju Hrvatska je u samom vrhu pčelarstva EU. (Poslovni.hr)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *