Tržnice Zagreb: Tradicija za budućnost

Tržnice Zagreb imaju dugu povijest, bogatu tradiciju, povjerenje građana i priliku za budući rast, ističe Dario Kobešćak, Voditelj podružnice Tržnice Zagreb

Tržnice nisu samo mjesto na kojem se obavlja kupnja, već i institucija društvenog života te turistički adut koji se sve više prepoznaje. Međutim, kako bi tržnice to i ostale u nadolazećem vremenu potrebna su velika ulaganja, navodi Kobešćak.

Provedite nas malo kroz bogatu povijest Tržnica Zagreb. Od kada posluju i kako se njihova mreža širila po Gradu Zagrebu?
Početak rada zagrebačkih tržnica seže u 1850. godinu kada se prva tržnica nalazila ispred Katedrale, točnije kod Kaptolske kleti, da bi koncem 19. stoljeća bila preseljena na Trg bana Josipa Jelačića.

Godine 1928. Poglavarstvo Grada Zagreba donijelo je odluku o izgradnji središnje gradske tržnice na lokaciji Dolac 2, koja je dovršena 1930. godine. Te godine Grad osniva svoje poduzeće “Tržnice Zagreb” u čijem sastavu se nalaze Tržnica Dolac, Međašni plac – stara tržnica Kvatrić, Tržnica pod Črešnjom (Trešnjevački plac) i veletržnica sa središnjom zgradom-burzom roba, današnja Tržnica Branimirova.

Poslije Drugog svjetskog rata, kako je rastao grad, tako se povećavao i broj zagrebačkih tržnica. Od 2000. godine, pojavom mega shopova na Tržnicama Zagreb mijenja se struktura prodavača tako da je sve više proizvođača, a sve manje obrta i trgovina. To je pridonijelo imidžu odnosno brendu tržnica kao mjesta gdje se trže domaći, svježi i kvalitetni proizvodi.

Na koji način je ustrojen njihov rad danas. Koliko ih ukupno ima i koje su osnovne djelatnosti?
Od 2007. godine Tržnice Zagreb posluju u sklopu Zagrebačkog holdinga i to na 23 lokacije s oko 2500 komitenata koji imaju u zakupu poslovno – prodajne prostore. U sklopu Tržnica Zagreb posluje i Veletržnica, Hladnjača i Zelena tržnica.

Veletržnica s više od 160 komitenata, smještena na adresi Slavonska avenija 7, najveća je u Hrvatskoj te osim grada Zagreba zadovoljava i potrebe cijele sjeverozapadne regije. Veletržnica i hladnjača smještene su u istočnom dijelu grada, desetak minuta od samoga centra.

Idealno je smještena da služi Zagrebu i njegovim stanovnicima u dnevnoj opskrbi širokom paletom proizvoda kako što su voće, povrće, meso i mesne prerađevine te riba i riblji proizvodi. U okviru podružnice trenutno zapošljavamo 382 djelatnika.

Smatrate li da je posljednjih godina pojavom velikih formata trgovina i brojnih trgovačkih lanaca iznimno bogate ponude i konkurentnih cijena došlo do pada popularnosti kupovanja na tržnicama te koje su komparativne prednosti kupovanja na tržnici u odnosu na trgovačke lance?
Svakako da su s ekspanzijom trgovačkih lanaca tržnice izgubile jedan dio kupaca. No, bez obzira na to tržnice su zadržale svoj prepoznatljivi šarm i bogatstvo ponude pa veliki broj naših sugrađana i dalje cijeni iskustvo kupovanja na gradskim tržnicama, ne samo zbog visoko kvalitetnih namirnica koje se tamo nude, već i zbog druženja i zadovoljstva koje osjećaju u takvom načinu kupnje.

Na tržnicama se može naći šarolika ponuda proizvoda iz cijele Hrvatske i svijeta i upravo takvu ponudu ističemo kao našu komparativnu prednost. Tako bogatu i kvalitetnu ponudu mesa i mesnih prerađevina, ribe, sezonskog voća i povrća nećete pronaći nigdje drugdje osim na tržnicama.

Ponudu tržnica nadopunjuju brojni obrti i zanati, što sve skupa zagrebačke tržnice čini poželjnim mjestom za obavljanje kupnje. A koliko su tržnice važne za prepoznatljivost grada govori i činjenica da se Dolac nalazi na svim brošurama koje komuniciraju turističku ponudu Zagreba.

Kakvi su financijski rezultati Tržnica Zagreb u 2012. u odnosu na ranije godine?
Tržnice Zagreb trenutno se nalaze u procesu konsolidacije. U zadnjih smo nekoliko godina poslovali s gubitkom, ali smo primjenjujući različite mjere za optimizaciju poslovanja uspjeli te gubitke smanjiti. U sklopu tih mjera reducirali smo i broj zaposlenika.

Najveće probleme u poslovanju stvara nam globalna gospodarska kriza koja se negativno odražava na kupovnu moć građana, što se, dakako, reflektira i na smanjenje broja naših zakupaca. Odlaskom zakupaca mi gubimo dio prihoda pa se u ovom trenutku fokusiramo na zaustavljanje trenda odlijevanja zakupaca s naših tržnica.

Kada u tome uspijemo vjerujem da ćemo i u ukupnom poslovanju ostvariti pozitivan rezultat. Međutim, kriza je i dalje u punom jeku te se možda i najjasnije očituje upravo na tržnicama što mi svakodnevno osjećamo. Može se reći da su ljudi nekada kupovali na kilograme, a danas kupuju na komade.

Koje usluge Tržnice Zagreb pružaju svojim zakupcima? Što se sve čini kako bi mali prodavači predstavili svoje proizvode građanima, odnosno potrošačima?
Percepcija građana je da tržnice prodaju proizvode, ali to nije tako. Proizvode prodaju naši zakupci, a mi samo iznajmljujemo tržne prostore – klupe, štandove, kućice, a na veletržnicama iznajmljujemo hladionice odnosno izložbeno-prodajne prostore. Tržnice kao takve nude uslugu najma prostora.

Ono što je u našoj mogućnosti i u što ulažemo velike napore je da se obnove prostori i oprema kojom upravljamo. S druge je strane bitno naglasiti kako su za naše zakupce iznimno bitni lokacija tržnica, koje se nalaze diljem grada, te prepoznatljivost po kojoj su poznate i brendirane kao mjesta na kojima građani dolaze kupiti kvalitetne namirnice i druge proizvode.

Također, na tržnicama se promovira domaća proizvodnja te smo ponosni da u ovom trenutku trećina zakupaca dolazi iz segmenta obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, dok se taj broj u sezoni penje i iznad 50 posto.

Već je neko vrijeme u planu rekonstrukcija plohe tržnice Dolac. Što je s tim projektom kao i s ostalim investicijama u infrastrukturu na tržnicama u Gradu Zagrebu?
U proteklih smo nekoliko godina obnovili plohe na tržnicama Britanski trg i Trešnjevački trg, dijelove plohe na Sajmištu Sesvete i na Zelenoj tržnici. U ovoj godini uložit će se značajna sredstva u izmjenu strojarnice na Veletržnici i hladnjači te uređenje Tržnice Dolac.

Uređenje Dolca odvijat će se u suradnji s Gradom s obzirom na to da je u planu uređenje i okolnih cesta, fasada i drugi radovi koji nisu u našoj ingerenciji. Početkom veljače raspisat će se natječaj za projektno rješenje kako bi se dobio konačni obris za sve ono što se na tom prostoru planira urediti.

U kolikoj je mjeri to za ovu popularnu tržnicu važno govori i činjenica da se u obnovu plohe na Dolcu nije ulagalo već 40 godina. U ovom je trenutku jedino sigurno da će se sanacijski radovi obavljati tijekom ljetnih mjeseci, no još nije odlučeno hoće li se plac za to vrijeme premjestiti na neku alternativnu lokaciju ili će se posao odrađivati etapno.

Riječ je o neophodnim investicijama. Svjesni smo činjenice da se godinama nije ulagalo u održavanje tržnica pa smo sada intenzivnije krenuli u njihovu obnovu te planiramo uložiti značajna sredstva kako bi tržnice zasjale jednim novim sjajem.

Koje promjene u ovom dijelu trgovine na malo donosi ulazak Hrvatske u Europsku uniju? Hoćemo li i dalje moći na tržnicama naći svoje omiljene autohtone domaće proizvode?
Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji zahtijeva provođenje određenih zakona i pravilnika koji su postali praksa na europskom tržištu. Prije nekoliko godina s takvim zahtjevima i uvođenjem novih standarda suočio se određeni broj proizvođača sira i vrhnja.

Također, Zakon o fiskalnim blagajnama imat će veliki efekt na poslovanje svih tržnica u Hrvatskoj. Dvije trećine svih zakupaca na zagrebačkim tržnicama čine mali obrtnici i trgovci koji će biti u obvezi izdavati fiskalizirane račune.

To je tehnički izvedivo, ali stvara određene nove troškove za ljude koji i bez tog novog troška posluju na rubu pozitivnog rezultata. Bojim se da će to mnoge od njih primorati na prestanak poslovanja ili odustajanja od prodaje robe na tržnicama.

U svakom slučaju, smatram kako će prvi učinci pristupanja Europskoj uniji na poslovanje tržnica biti negativni, no mnogo toga se još uvijek može učiniti, poglavito ako se donese adekvatna poljoprivredna strategija koja će urediti cijelo tržište pa će i tržnice, kao završni subjekt proizvodno-prodajnog procesa, moći u boljoj mjeri ostvariti svoje potencijale koje itekako ima.

Na internetskoj stranici Tržnica Zagreb uz uobičajene poslovne informacije primjećujemo i rubriku “Razgovori s placa” u sklopu koje kroz razgovor s poznatim Zagrepčanima predstavljate njihove potrošačke i prehrambene navike i pojedine tržnice. Možete li nam reći nešto o toj i drugim promotivnim aktivnostima Tržnica Zagreb?
S novom organizacijom koju smo postavili krajem 2011. godine osnovali smo i odjel marketinga koji je unio određene novine i na internetskoj stranici Tržnica Zagreb, ali i na drugim poljima kada je riječ o promotivnim aktivnostima.

“Razgovori s placa” je rubrika gdje se na tržnici obavi razgovor s nekom poznatom osobom iz javnog života kako bismo pokazali da su tržnice jednako atraktivne svim socijalnim kategorijama.

Usto, pokrenuli smo i Facebook stranicu “Zagrebački ceker” koji je još u razvojnoj fazi te nam je namjera i na taj način se približiti građanima, a poglavito mlađoj populaciji.

Facebook stranica zamišljena je kao još jedan kanal komunikacije gdje bi se nalazile informacije o novitetima na placu, proizvodima na akciji i slično. Razvijamo i određene ideje kako se približiti i starijoj populaciji koja nema pristup internetu pa imamo u planu izradu letaka o aktualnoj ponudi na tržnici.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *