Fiskalizacija: Uspješan start

Prvi mjesec implementacije Zakona o fiskalizaciji protekao je prilično mirno. Ugostitelji ipak upozoravaju da se s konačnim sudom o uspješnosti zakona treba pričekati sezonu kada sustav dosegne punu opterećenost

Oprečni stavovi i pogledi koji su u proteklih nekoliko mjeseci lomili koplja je li fiskalizacija prilika za rast ili put u propast hrvatskog gospodarstva, rezultirali su brojnim i ništa manje žučnim raspravama između poduzetnika – obveznika fiskalizacije i državnih institucija koje zakon implementiraju.

Kakvi će biti konačni učinci uvođenja fiskalnih blagajni tek ostaje za vidjeti nakon što svi sektori, trgovina od 1. travnja i svi ostali od 1. srpnja, implementiraju fiskalne blagajne u svoje poslovanje.

Nakon protoka određenog vremena moći će se raditi analize stanja i sinteze zaključaka. Danas, pak, možemo govoriti o načinima implementacije i učincima nakon prvog mjeseca provedbe, koji su poslužili kao svojevrstan lakmus papir za sve ostale obveznike fiskalizacije na koje se zakon još ne primjenjuje.

SUSTAV FUNKCIONIRA
Iz Porezne uprave je uspješno odrađen veliki posao uvođenja fiskalizacije u prometu gotovinom, ističu iz Središnjeg ureda Porezne uprave Ministarstva financija. Pritom naglašavaju kako od samog početka produkcijskog rada servisa za zaprimanje podataka (27. prosinca 2012. godine) pa do konca siječnja nije bilo niti jednog prekida u radu sustava fiskalizacije niti je sustav radio otežano na bilo koji način.

Ukupno je od 1. do 31. siječnja 2013. godine fiskalizirano više od 118 milijuna računa u ukupnom iznosu od 8 milijardi i 45 milijuna kuna. U periodu od 8. do 31. siječnja porezni je nadzor obavljen u 9154 ugostiteljska objekta pri čemu je otkriveno 454 prekršajnih radnji, u 422 objekta nedostaci su otklonjeni u zadanom roku, dok je šest poslovnih prostora zapečaćeno.

Najčešći nedostaci koji su otkriveni u poreznom nadzoru odnose se na neprovođenje postupka fiskalizacije u prometu gotovinom u cjelini ili obveznici fiskalizacije od Financijske agencije nisu nabavili digitalni certifikat koji se u postupku fiskalizacije koristi za elektroničko potpisivanje elemenata računa te za identifikaciju obveznika fiskalizacije prilikom elektroničke razmjene podataka.

Nadalje, sadržaj računa nije bio prilagođen s podacima potrebnim za potrebe provedbe postupka fiskalizacije kao što je vrijeme izdavanja računa (sat i minuta), oznaka osobe na naplatnom uređaju, oznaka načina plaćanja računa (novčanica, kartica, ček, transakcijski račun, ostalo) ili računi ne sadrže Jedinstveni identifikator računa odnosno zaštitni kod izdavatelja obveznika fiskalizacije.

“U daljnjem provođenju poreznog nadzora više se neće izricati opomena obveznicima fiskalizacije koje se zatekne u prekršaju već će se izricati zabrana obavljanja djelatnosti pečaćenjem poslovnih prostorija i izricanjem novčanih kazni za porezne prekršaje pa slijedom navedenog savjetujemo svim obveznicima fiskalizacije, koji će biti obvezni fiskalizirati račune od 1. travnja i 1. srpnja 2013. godine, da na vrijeme obave sve predradnje kako bi mogli provoditi postupak fiskalizacije izdavanja računa”, poručuju iz Porezne uprave.

NEPLANIRANO VISOKI TROŠAK
Da sustav funkcionira na zadovoljavajućoj razini potvrđuje i iskustvo članova Hrvatske interesne udruge ugostitelja (HIUU) iz koje ističu da se, unatoč manjim problemima koji su se pojavili prvih dana primjene Zakona o fiskalizaciji, može konstatirati da sustav normalno funkcionira.

Rijetki su bili zastoji u internetskoj vezi i povezivanju sa sustavom Porezne uprave, kažu, a najviše izazova su imali oni ugostitelji koji su u zadnji tren krenuli u provedbu procesa pa su morali čekati na instalaciju programa i podršku angažirane informatičke kuće ili su odabrali lošije informatičko rješenje koje je prouzročilo tehničke probleme i dodatne izdatke.

U Udruzi smatraju kako ni do ovih problema ne bi došlo da se uvođenje fiskalizacije nije radilo 20 dana pred kraj godine, bez kvalitetnih radionica i treninga koji su u drugim zemljama bili uobičajena praksa. Zakon o fiskalizaciji je donesen i provodi se s ciljem lakšeg ulaženja u trag gotovini, sprječavanju porezne utaje te veće transparentnosti cjelokupnog poslovanja.

“Ipak, posljedica fiskalizacije je bila veći financijski trošak nego što smo očekivali. U prosjeku su ugostitelji potrošili oko 7000 kuna za uvođenje fiskalizacije. Vjerujemo u dobar učinak sustava, ali pritom naglašavamo da sada on nije u potpunosti opterećen te će se pravo stanje stvari, pa i njegova kvaliteta i protočnost, vidjeti u srcu sezone kada svi ugostitelji dosegnu maksimum opsega poslovanja, te kada na sustav budu priključeni i drugi poduzetnici koji započinju s procesom fiskalizacije u travnju odnosno srpnju”, naglašava Marijana Bubrić, voditeljica glavnog ureda Hrvatske Interesne Udruge Ugostitelja.

Iz Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore ističu kako su glavne poteškoće s kojima su se ugostitelji susretali prije svega bili tehničke naravi pa se tako najviše problema pojavljivalo prilikom spajanja na internet.

Osnovni je problem što su ugostitelji objektivno imali manje od dva mjeseca za uvođenje blagajni, kažu u Cehu, dok su pojedini propisi vezani za primjenu fiskalizacije objavljeni krajem godine te je stoga bilo puno nejasnoća i krivih interpretacija.

Oni ugostitelji koji su već ranije raspolagali s kvalitetnom informatičkom opremom imali su puno manje obaveza i problema prilikom uvođenja fiskalnih blagajni, dok su oni sa slabijom tehničkom podlogom morali uložiti značajnija financijska sredstva.

“Sigurni smo da će ugostitelji, kada prođe izvjesno vrijeme primjene fiskalnih blagajni, biti skinuti sa stupa srama i da neće biti prozivani kao utajivači poreza. Primjena fiskalizacije napravit će reda na tržištu, na kojem će opstati postojani i kvalitetni ugostitelji koji savjesno izvršavaju svoje obaveze”, poručuju iz Ceha ugostitelja.

RJEŠENJA I OBVEZE
Slaven Jambrović, menadžer u čakovečkoj tvrtki Kuzmić Pro koja se već 15 godina bavi isključivo distribucijom POS opreme, naglašava kako su u tvrtki zabilježili rast narudžbi zbog uvođenja fiskalnih blagajni. Poglavito se to odnosi na studeni i prosinac 2012., dok je intenzitet potražnje u siječnju bio nešto manji nego u prethodna dva mjeseca.

“Iako se već prije znalo za fiskalizaciju, ljudi su kao i obično čekali zadnje trenutke. Robe smo imali dovoljno na lageru, ali smo za drugi val fiskalizacije odlučili biti još bolje opskrbljeni”, ističe Jambrović, dodajući kako očekuje nešto veću potražnju negoli je to bilo na početku uvođenja Zakona o fiskalnim blagajnama.

U tom drugom valu, koji nastupa od 1. travnja, obveznici fiskalizacije postaju i poslovni subjekti u sektoru trgovine na malo, a trošak implementacije mogao bi predstavljati dodatni uteg na negativnoj strani ionako teškog poslovanja malih trgovaca u Hrvatskoj.

“Trgovcima je svakako nešto lakše jer ovog puta uče na tuđim greškama, nažalost kolega ugostitelja, a i neke dječje bolesti sustava su prevladane”, kaže nam Boris Vukelić, predsjednik Ceha trgovine HOK-a.

On dodaje kako je pozitivno to što je konkurentski pritisak na strani ponude rješenja za fiskalizaciju doveo do sniženja cijena hardvera koji se koristi u obavljanju transakcija. Probleme očekuje u prvom redu u nemogućnosti uspostavljanja ili prekida internetske veze za pojedine trgovce, kao i visini investicije koja se do njih zahtijeva kako bi nastavili svoje fiskalizirano poslovanje.

“Zaključak svega je to što će se i na fiskalnim blagajnama pokazivati manji promet u odnosu na prethodni period, baš kao što su to pokazivale i one nefiskalne. Dakle, sustav cijeđenja spužve je usavršen, no vode nema”, pesimistično zaključuje Vukelić.

Na naše pitanje o eventualnoj odgodi primjene Zakona na trgovce, što su u više navrata tražili od ministra Slavka Linića, predsjednik Ceha trgovine ističe kako je takvo što iluzorno očekivati, ali smatra kako bi jednomjesečni period prilagodbe, kakav su imali ugostitelji, svakako morali imati i trgovci.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *