Hrvatskim proizvodima potrebno je brendiranje na europskoj razini

Hrvatska raspolaže velikim brojem poznatih i prepoznatljivih nacionalnih brendova koji uživaju visok ugled kod hrvatskih potrošača, no izgledi za uspješan plasman tih proizvoda na europskom tržištu nisu veliki budući da inozemna tržišta nisu upoznata s prepoznatljivom (domaćom) pričom tih proizvoda, naglašava Olaf Cordts, direktor Dr. Oetkera u Hrvatskoj, u razgovoru koji je organizirala Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora povodom posjeta njemačkog ministra gospodarstva Hrvatskoj 11. i 12. ožujka 2013. godine.

Savezni ministar gospodarstva i tehnologije SR Njemačke, Philipp Rösler, posjetit će Hrvatsku od 11. do 12. ožujka u pratnji gospodarske delegacije. Kako općenito ocjenjujete njemačko-hrvatsku gospodarsku suradnju i koje mogućnosti ulaganja postoje u hrvatskoj prehrambenoj industriji?
Odnos Hrvatske i Njemačke obilježen je velikim poštovanjem i međusobnom simpatijom. Zbog zemljopisne blizine, ranog priznanja Hrvatske kao samostalne države i veliki broj Hrvata, koji su određeno vrijeme proveli ili još uvijek žive u Njemačkoj, Njemačka igra značajnu ulogu u javnom mnijenju Hrvatske.

Kao destinacija za ulaganje, Hrvatska se prema mišljenju njemačkih ulagača natječe s drugim zemljama istočne i južne Europe. Moguće razlike u produktivnosti i troškovima plaće u Hrvatskoj predstavljaju određenu prepreku za ulagače, neovisno o njihovom porijeklu. Stoga je potencijal za budući rast, koji se može realizirati samo kroz ozbiljne strukturne reforme, vrlo visok u hrvatskoj prehrambenoj industriji.

Kao tržište Hrvatska je i zbog svoje “kulinarske” blizine prema Njemačkoj privlačna za njemačke uvoznike. Mnogi tradicionalni recepti mogu se naći u hrvatskoj i u njemačkoj kuhinji. Dr. Oetker već više od 80 godina ima korist od kulinarskog zajedništva obiju zemalja. Moglo bi se reći da se Dr. Oetker već generacijama može pronaći u domu skoro svake hrvatske obitelji.

Koje promjene u svojoj djelatnosti očekujete nakon pristupa Hrvatske EU, među ostalim, vezano uz propise uvoza prehrambenih proizvoda? Očekujete li otvaranje drugih međunarodnih trgovačkih lanaca odnosno pojačani uvoz prehrambenih proizvoda?
Mnoge promjene koje su povezane s pristupom Hrvatske Europskoj uniji, u okviru pristupnih pregovora zadnjih godina već su se dogodile tj. postale su stvarnost.

Iznenađujuće je to što se od 1. srpnja 2013. mnogo toga zapravo neće ni promijeniti: carinske tarife za naše sirovine ukinute su već prije nekoliko godina.

Zbog razvoja cijena sirovina diljem svijeta za našu tvrtku iz toga nije proizašla dugoročna prednost u odnosu na troškove od čega bi mogao profitirati i krajnji potrošač. Uvozna davanja danas čine manje od jedan posto našeg prometa.

Jednostavniji postupak uvoza u Hrvatskoj donijet će određene prednosti upravo malim proizvođačima prehrambenih proizvoda iz Europske unije. Međutim, nužni preduvjet je da se s pristupom Hrvatske EU uklone prepreke pri uvozu roba, kao na primjer dodatne kontrole i analize, a ne da ih se samo zamijeni s novim neizravnim troškovima uvoza.

Kad se pristupom Europskoj uniji hrvatsko tržište potpuno otvori za prehrambene proizvode iz Unije, otvorit će se ujedno i europsko tržište za hrvatske prehrambene tvrtke, što hrvatskim proizvođačima ujedno donosi više prilika, ali i rizika.

Odlučujuće pitanje za budućnost glasi je li zakonodavac u stanju provesti bolne strukturne reforme s ciljem poboljšanja međunarodne konkurentnosti hrvatskih proizvoda te povećanja njihove konkurentnosti na domaćem tržištu.

Tko ne poznaje Hrvatsku misli da postoji potreba za povećanjem prodajne površine u trgovinskom sektoru. Međutim, trgovinski sektor već godinama bilježi prekomjernu ponudu prodajne površine što se odnosi posebice na maloprodaju.

Takav razvoj zasićenosti tržišta već nam je poznat iz drugih europskih zemalja. Ali i kvalitativno gledano lokalna trgovina zauzima jaku poziciju: vodeći regionalni trgovački lanci pomoću modernih koncepata otežavaju međunarodnim trgovačkim partnerima zauzeti vodeću ulogu u Hrvatskoj.

U sektoru prehrambenih proizvoda i pića Hrvatska raspolaže poznatim premium markama koje su često vodeće u regiji. Koje mogućnosti postoje za povećanje konkurentnosti hrvatskih prehrambenih proizvoda na europskoj odnosno međunarodnoj razini?
Odlučujući faktor za uspjeh prehrambenih proizvoda je snaga i prepoznatljivost marke tj. brenda. Brend Dr. Oetker, koji bilježi veliki uspjeh u više od 40 zemalja, najbolji je primjer.

Kao ni jedna druga zemlja članica EU, Hrvatska raspolaže velikim brojem poznatih i prepoznatljivih nacionalnih brendova koji uživaju visok ugled kod hrvatskih potrošača.

Spomenute tradicionalne marke imaju dugu povijest, a bile su zastupljene i u drugim zemljama bivše Jugoslavije te kod potrošača još i danas bude mnoštvo osjećaja i sjećanja koja su povezana s vlastitim djetinjstvom.

Međutim, izgledi za uspješan plasman tih proizvoda na europskom tržištu nisu veliki budući da inozemna tržišta nisu upoznata s prepoznatljivom (domaćom) pričom tih proizvoda.

Veliki potencijal na međunarodnim tržištima, pak, krije novo brendiranje i shvaćanje porijekla proizvoda odnosno brenda “Made in Croatia”, kao na primjer autohtona kuhinja gastronomski poznatih regija Hrvatska (Slavonija, Dalmacija i Istra), koja pomoću prepoznatljivih delikatesa i u inozemstvu može postati pojam za autentičan mediteranski užitak.

Ako takav plasman tj. brendiranje uspije, tradicionalne hrvatske prehrambene marke imaju dobre mogućnosti konkurirati na europskom tržištu.

Njemačka je poznata sajamska destinacija i nudi brojne vodeće svjetske sajmove za prehrambenu industriju, kao na primjer Međunarodni zeleni tjedan u Berlinu i sajam Anuga u Kölnu. Koje prednosti hrvatskim tvrtkama donosi nastup na jednoj takvoj sajamskoj manifestaciji i koji je zadatak hrvatske Vlade kako bi poticala sajamski nastup hrvatskih tvrtki u inozemstvu? Smatrate li da bi Vlada trebala provesti određene marketinške aktivnosti na međunarodnoj razini prije pristupa EU s ciljem povećanja konkurentnosti hrvatskog prehrambenog sektora?
Sajmovi mogu biti korisna mjesta za susret industrije i trgovine. Zainteresiranim zemljama također nude mogućnost predstavljanja međunarodnoj publici. Budući da će ove godine vladati veliko zanimanje za Hrvatsku kao novoj članici Europske unije, ima smisla sudjelovati na spomenutim sajamskim događanjima.

Drugu korisnu platformu za razmjenu informacija vezano uz prehrambeni sektor nude i brojna događanja u organizaciji Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore u Zagrebu.

Razna udruženja u poljoprivredi i prehrambenoj industriji u Hrvatskoj najbolje znaju kako provoditi marketinške aktivnosti u vlastitom interesu. Hrvatska Vlada može pridonijeti jačanju prehrambene industrije kroz poboljšanje okvirnih uvjeta poslovanja i rješavanje poznatih strukturnih problema u zemlji.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *