Kartično poslovanje u praksi: Pro et contra kartičnog plaćanja

Plaćanje karticama na praktički svim prodajnim mjestima kupcima je umnogome olakšalo svakodnevni život, no istodobno je prouzročilo glavobolje malim trgovcima

Kada se trgovac odluči instalirati uređaj za prihvat kartica, javi se banci koja u kratkom roku instalira uređaj bez naknade te usto snosi i troškove samog uređaja i servisa.

Trgovci su zadovoljni brzinom uspostave veze i funkcioniranja POS uređaja, ali nisu zadovoljni plaćanjem određenih naknada, odnosno provizija na kartično plaćanje.

Slažu se kako je mogućnost kartičnog plaćanja na prodajnim mjestima u malim trgovinama već neko vrijeme standardna ponuda pa tako u ukupnoj bilanci iznos prometa na kartice raste iz dana u dan.

JEDNOSTAVNOST UVOĐENJA
Danas gotovo svaka trgovina ima mogućnost prihvata kartice kao sredstva plaćanja. Vrijednost transakcija preko POS uređaja svih vrsta kartica u razdoblju od 1. srpnja do 30. rujna prošle godine, prema podacima HNB-a, dosegla je skoro 9,5 milijuna kuna.

Iz Udruženja trgovaca Zagreb doznajemo kako tehničkih problema u vezi kartičnog poslovanja uglavnom nema, ali je problem u tome što mali trgovci imaju relativno male promete, a naknade su iste kao i za velike, s time da je to za male trgovce veliko financijsko opterećenje.

“Na artiklima gdje su marže niske, kao što su duhanski proizvodi ili prepaid bonovi, provizije za kartično poslovanje gotovo ‘pojedu’ maržu”, ističe Marija Subota, predsjednica Udruženja trgovaca Zagreb te potpredsjednica Ceha za trgovinu Hrvatske obrtničke komore.

Za sam proces uvođenja ističe kako je prilično jednostavan. Kada se trgovac odluči uvesti kartično poslovanje, treba odabrati banku koja se Ugovorom o kartičnom poslovanju obveže dostaviti POS uređaje za kartice, spojiti ih na internet vezu i pružati kontinuirani servis uređaja.

POS uređaj trgovac dobije u najam besplatno, a servis je osiguran, dok banke kroz svoje provizije, koje se kreću od 3 do 5 posto po prometu karticom, snose sve troškove kartičnog poslovanja.

NAKNADA ZA TRANSAKCIJE
Dopredsjednik Udruge trgovaca Međimurja, Dušan Fortner, također ističe problem s naknadama: “Treba napomenuti kako se kartično plaćanje tretira na isti način kao i gotovinsko, unatoč nekim nelogičnim, čak i bizarnim situacijama u kojima je naknada za izvršenu transakciju veća od marže, odnosno zarade za pojedine proizvode. Da se razumijemo, nisu te naknade toliko visoke, doduše mogle bi i one biti manje, nego su marže na pojedinim grupama proizvoda postale sramotno niske.”

Trgovci u Međimurju kažu kako to više nije trgovački biznis, već se takva vrsta robe drži zbog samog imidža trgovine. Fortner ističe kako su trgovci i veletrgovci prepoznali sve pogodnosti kartičnog plaćanja, odnosno puno im je lakše što ne moraju uza se imati gotovinu (sredstva se uzimaju direktno s poslovnog računa), a poneke kartične kuće čak daju i odgodu plaćanja, dok je veletrgovcima naplata 100 posto sigurna.

PLAĆANJE PROVIZIJE
Kartice imaju smisla za trgovce samo ako te transakcije trgovce ništa ne koštaju, poručuju iz Udruge malih trgovaca Split. Upravo je iz te Udruge, preko Udruženja obrtnika Split i područne Obrtničke komore, poslan prema Hrvatskoj obrtničkoj komori zahtjev da se ispita ispravnost poslovanja s karticama, pogotovo u prehrambenoj maloprodaji, a zbog toga što trgovci plaćaju proviziju na kartice, a ne vlasnici kartica.

“Ja kao fizička osoba, koja ne volim nositi novac sa sobom, ugovaram s bankom kartično poslovanje i u trgovinama plaćam karticom umjesto gotovinom. Ali, na te moje kartice, umjesto kuna, trgovac u dućanu na tu moju karticu plaća proviziju od 2 do 6 posto i dobiva kune na račun u roku od dva do 45 dana, umanjene za navedeni postotak”, pojašnjava Žarko Kujundžić, vlasnik dućana Fragola Split te potpredsjednik Udruge malih trgovaca Split.

Navodi kao primjer nabavu cigareta, bonova i novina, za koje dobiva rabat od 1,5 do 4 posto i plaća robu za sedam dana, a istu naplaćuje za tri do 45 dana i to za iznos umanjen za proviziju koju uzima banka.

Smatra kako bi proviziju, koju sada plaća trgovac, trebao platiti vlasnik kartice.

“Vlasnik kartice treba plaćati proviziju, a trgovcima je puno i to što novce čekaju i do 45 dana i pritom ništa ne zarade”, mišljenja je Kujundžić te dodaje: “Naime, netko je nama odredio visinu marže na cigarete (2 posto), na bonove za mobitel (4 posto), za tiskovine (8 posto) itd., a istovremeno dozvolio da kupac kupi karticom i da nama trgovcima odbiju do 6 posto, iz čega je vidljivo da mi trgovci neke robe prodajemo ispod nabavne cijene, što je po zakonu zabranjeno.”

Mali trgovci iz Splita mišljenja su kako je ovo sve ne indirektno, nego direktno usmjereno prema obrtnicima (manjim dućanima) i tražit će od HOK-a da preispita provizije, jer kažu da imaju saznanja kako je provizija na kartice u velikim trgovačkim lancima puno manja ili nikakva.

Čini se kako će dosadašnji sustav, gdje banka ima zaradu, vlasnik kartice ne nosi gotovinu te ima mogućnost odgode plaćanja, a naknade plaćaju trgovci dok su marže sve manje i manje, teško uspjeti zadržati male trgovce-obrtnike na ovako neuređenom i neizvjesnom tržištu gdje su velika poduzeća u značajno većoj prednosti.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *