Porez na čips i kobasice donio Mađarskoj 56 umjesto 67 milijuna eura

Danska je od poreza odustala nakon niza političkih nesuglasica, pritisaka industrije i činjenice da su Danci počeli masovno odlaziti u šoping u Njemačku

Njujorški gradonačelnik Michael Bloomberg podignuo je poreze na duhanske proizvode i pokušao je zabraniti prodaju pića u pakiranjima od 0,95 litara, no niti on, a niti itko drugi u SAD-u nije u borbi za zdravijom prehranom posegnuo za uvođenjem poreza.

Europa je s druge strane postala svojevrsni pokusni poligon upravo za takav pristup. Tako su poreze na nezdravu hranu poput zaslađenih gaziranih pića, masnog sira ili slanog čipsa uvele ili razmatraju uvođenje Francuska, Finska, Danska, Velika Britanija i Rumunjska.

No u tome je svakako najdalje otišla Mađarska koja je u proteklih godinu i pol uvela porez na sol, šećer i sastojke u energetskim pićima. Mađari imaju najkraći životni vijek u Europskoj uniji, 71,2 godine za muškarce i 78,7 godina za žene.

Vlada u tome vidi uporište za uvođenje poreza te se nada kako će tim potezom stanovništvo promijeniti svoje loše prehrambene navike te pritom dodatno napuniti državni proračun. Međutim, kritičari takvog pristupa upozoravaju kako uvođenje takvih mjera koincidira sa sumornom ekonomskom klimom u Europi.

Štoviše, u tome vide priliku da vlade elegantno povise poreze i pojačaju punjenje proračuna pod prihvatljivom krinkom brige za zdravlje građana.

Ima primjera spektakularne propasti da se oporezivanjem potakne stanovništvo na zdraviju prehranu. Naime, Danska je listopadu 2011. postala jedna od prvih država koja je uvela takvu vrst poreza, što je između ostaloga podiglo cijene mesa, mlijeka, jestivih ulja i masti.

Kako je u Danskoj već bio na snazi rigorozan sustav deklariranja, činilo se da neće biti problema s njegovom provedbom, piše International Herald Tribune.

Međutim, samo godinu kasnije Danska je odustala od toga poreza, nakon niza političkih nesuglasica, pritisaka prehrambene industrije i, što je najvažnije, činjenice da su Danci počeli masovno odlaziti u šoping u Njemačku.

Plan oporezivanja nezdrave hrane u Mađarskoj je počeo vrlo ambiciozno. Novi porez je prvo dobio nadimak “hamburger porez”, da bi kasnije bio preimenovan u “porez na čips” nakon što je vlada iznenada odlučila da neće oporezivati masnoću, kako se procjenjuje pod pritiskom velikih međunarodnih kompanija. Konačna odluka je bila da se oporezuju grupe hrane po količini.

Trgovci se žale kako od uvođenja poreza tinejdžeri više ne kupuju čips, ali nisu počeli kupovati ni jabuke. Pala je prodaja svih proizvoda koji sadrže šećer i sol.

Podbacila je i proračunska računica jer je umjesto planiranih 67 milijuna eura od toga poreza došlo samo 56 milijuna eura. Na odluku vlade žale se i u mađarskoj Udruzi proizvođača hrane koji poručuju kako ih nitko nije uopće konzultirao o uvođenju poreza.

Posebno je pogođena suhomesnata industrija, a kako ističe tajnica udruge Reka Szillosi sol se jednostavno ne može isključiti iz proizvodnog procesa jer ima i funkciju konzervansa. Ona ističe kako ionako većina soli koje konzumiraju Mađari dolazi od spravljanja obroka kod kuće.

Poručuje kako je vlada zapravo odaslala krivu poruku jer ljudi sad misle da će biti zdraviji ako ne kupuju proizvode koje se oporezuje, što zaista nije tako. (Poslovni.hr)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *