Proizvedeno u Hrvatskoj – Kanaan: Dobro došli u grad čipsa

Možda ste do sada čuli za Donji Miholjac samo po graničnom prijelazu s Republikom Mađarskom. A zašto ga zovu gradom čipsa pročitajte u nastavku priloga…

Ako se samo ovlaš osvrnemo na aktualno stanje hrvatskog gospodarstva, priča o tvrtki Kanaan iz Donjeg Miholjca može uistinu zazvučati kao da dolazi iz nekog drugog vremena ili iz neke druge zemlje.

Zvuči li vam realnim sljedeći niz podataka za recesijsku 2012.: rast prihoda 28 posto, rast izvoza 78 posto, rast godišnje neto dobiti oko 30 posto, udio na tržištu oko 60 posto, narudžbe veće od kapaciteta proizvodnje? Sve su to podaci koje pomalo nevoljko iznosi Zvonko Popović, direktor i vlasnik Kanaana, koji je u dvadeset godina podigao malu seosku manufakturu do respektabilne tvrtke koja zauzima lidersku poziciju na hrvatskom tržištu čipsa i flipsa.

Nažalost, u današnjim hrvatskim prilikama stvorena je klima gdje i iznimno uspješni gospodarstvenici nerado govore o svom uspjehu. U dobro uređenim državama uspjeh poduzetnika je normalna stvar o kojoj se govori i na koju se ukazuje kao primjer koji treba slijediti, odnosno ukazati na to kako se ipak može te tako potaknuti i druge u ostalim branšama da krenu naprijed, usude se vjerovati.

Uostalom, budućnost ove zemlje i leži u malom i srednjem poduzetništvu, poglavito proizvodnom sektoru s izvoznim potencijalom te teritorijalnoj diversifikaciji proizvodnih djelatnosti. Sve to ima višestruke društvene, gospodarske, demografske i druge učinke kroz aktiviranje resursa u inače zapostavljenim hrvatskim regijama.

Kanaan je istinski primjer kako se sve to može postići, unatoč brojnim i pomalo nesuvislim preprekama kojih ne bi trebalo biti, te iz godine u godinu povećava kapacitete, zapošljava nove radnike i, usto, pridobiva nove partnere na nacionalnoj i internacionalnoj razini.

BROJKE SVE GOVORE
Ako vas je put naveo do Donjeg Miholjca, onda nikako niste mogli propustiti veliki billboard plakat na ulazu u grad: “Dobro došli u grad čipsa”. Poruka je to koja svoje opravdanje najbolje može dobiti kroz brojke koje pokazuju stvarnu snagu ovog proizvođača koji polako ali sigurno brendira cijelo područje koje će s vremenom zasigurno postajati sve prepoznatljivije.

Kanaan je, naime, u 2012. godini proizveo 4500 tona čipsa i flipsa, što je vrijednost koju se može najbolje ocijeniti tek kada se zna da se ukupno tržište u Hrvatskoj procjenjuje na oko 7500 tona. U tvrtki imaju planove za značajno povećanje proizvodnje pa se tako kapacitet u 2013. planira povećati na 5000 tona, a u 2014. na oko 6000.

Tvrtka u ovom trenutku zapošljava 90 radnika u proizvodnim pogonima u Donjem Miholjcu, a ako se ubroje i kooperanti broj ljudi koji izravno i neizravno rade za Kanaan penje se na oko 150. U ovoj godini planiraju zaposliti dodatnih desetak radnika u proizvodnji te 2013. tako zaključiti sa 100 stalno zaposlenih djelatnika.

Povećanje prodaje pratio je i visoki rast prihoda koji je u 2012. iznosio 28 posto uz ukupno ostvarenih oko 80 milijuna kuna. Taj trend u tvrtki namjeravaju nastaviti i ovu godinu zaključiti s rastom od 25 posto i rezultatom od oko 100 milijuna prihoda.

Osim u Hrvatskoj, prisutni su i u Makedoniji preko tvrtke Kanaan Skopje i Srbiji putem tvrtke Kanaan Novi Sad te ukupno izvoze oko 30 posto proizvodnje u 11 zemalja.

Uz razvoj vlastitog brenda, Kanaan veliki dio proizvodnje odrađuje za privatne marke te surađuje sa sljedećim partnerima: Metro, Konzum, Spar, Getro, NTL, Tommy, Ultragros, Meta Grupa, Plodine, Kraš, AWT, Univerexport, CBA, Foody i Coop. U pregovorima su s velikim maloprodajnim sustavima kao što su Tesco i Lidl za proizvodnju njihovih trgovačkih marki.

Upravo zbog sve većih narudžbi u tvrtki su krenuli u intenzivne investicije. Lani je uloženo 15 milijuna kuna u novo skladište krumpira i liniju za proizvodnju flipsa. Tijekom ove godine instalirat će se i nova proizvodna linija za čips a ukupna ovogodišnja ulaganja očekuju se također na razini oko 15 milijuna kuna.

“Iako radimo u tri smjene tijekom studenog i prosinca nismo mogli isporučiti oko 30 posto narudžbi te se ovom prigodom želimo ispričati našim partnerima. To je upravo i razlog zašto želimo s novim investicijama udvostručiti proizvodni kapacitet u oba segmenta – flipsa i čipsa”, kaže nam Zvonko Popović.

OBEĆANA ZEMLJA
Pomalo ironično zvuči da Kanaan (Obećana zemlja) najveću poteškoću u svom poslovanju ima upravo u nemogućnosti da dobije zemlju koju bi obrađivao. Prema riječima Zvonka Popovića, dogovor s resornim ministarstvom nije postignut, iako je tvrtka iz Donjeg Miholjca za zakup poljoprivrednog zemljišta nudila višestruko višu cijenu od tržišne.

“Kanaan u ovom trenutku ima zakupljenih oko 40 hektara za sadnju krumpira, a potrebno nam je 300 hektara kako bismo zadovoljili naše proizvodne kapacitete i potražnju na tržištu. Za taj problem mjerodavne institucije nemaju sluha pa ćemo vjerojatno biti primorani uvoziti krumpir što će za mene, na određeni način, predstavljati osobni poraz”, ističe Popović.

Nezadovoljan je i aktualnim vakuumom koji je nastao u pregovorima s CEFTA-om gdje, kako kaže, nitko od hrvatskih gospodarstvenika ne zna kako i pod kojim uvjetima će izvoz na tržišta zemalja regije funkcionirati nakon 1. srpnja i pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji. Popović pritom ističe kako postoji realna mogućnost da Kanaan taj problem riješi tako što će započeti proizvodnju u Bosni i Hercegovini.

“U Mrkonjić Gradu su nam ponudili 200 hektara za proizvodnju krumpira, poslovni objekt od 6000 kvadrata gdje bismo pokrenuli proizvodnju uz zapošljavanje pedesetak radnika”, navodi direktor Kanaana dodajući kako su pregovori u tijeku pri čemu se nikako ne možemo oteti dojmu, nakon svega navedenog, kako je u BiH naišao na mnogo viši stupanj razumijevanja negoli je to slučaj u matičnoj zemlji.

Nije teško zaključiti, na kraju svega, kako bi i ovako uspješne priče iz Hrvatske mogle biti još uspješnije kada bi ih netko na odgovarajućim razinama i slušao. No, vjerujemo da će i to vrijeme doći i to čim prije tim bolje.

POSEBAN KRUMPIR
Danas postoji veliki broj različitih sorti krumpira, no u osnovi razlikujemo konzumni i industrijski krumpir.Razlika između konzumnog i krumpira za industrijsku preradu je u količini šećera koja je kod konzumnog prisutna u znatno većem udjelu što ga čini nepoželjnom sirovinom za proizvodnju čipsa.

Naime, zbog povećane količine šećera konzumni krumpir nakon prženja u ulju previše tamni i ne pruža prepoznatljivi hrskavi okus koji toliko volimo.

Kanaan stoga u svojoj proizvodnji koristi domaći krumpir posebnih sorti – Opal, Panda, Caruso, Bonus i Kiebitz – koje imaju smanjenu količinu šećera kako bi nakon prženja poprimio zlatno žutu boju i pružio najbolji okus, a zanimljivo je da je za jednu vrećicu čipsa od 200 grama potreban 1 kilogram krumpira.

Dobro došli u grad čipsa

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *