Seminar o trgovinskoj politici Europske Unije

U organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Državnog ureda za trgovinsku politiku danas je u Vijećnici HGK u Zagrebu održan seminar “Republika Hrvatska i zajednička trgovinska politika Europske Unije”, izvijestili su iz Komore.

Kako se navodi, cilj je seminara bio pravovremeno upoznati poduzetnike s promjenama koje donosi pristupanje Hrvatske EU, kako bi se što bolje pripremili te iskoristili mogućnosti koje će im pružiti članstvo u Europskoj Uniji.

To se prvenstveno odnosi na primjenu zajedničke trgovinske politike EU i nove uvjete poslovanja na jedinstvenom tržištu Europske Unije te na tržištima trećih zemalja s kojima EU ima razvijenu mrežu ugovornih odnosa.

“Hrvatska ulaskom u EU, 1. srpnja ove godine, više neće moći samostalno donositi mjere trgovinske politike isključivo u nadležnosti Europske Unije. Jedini je pregovarač prema trećim zemljama Europska komisija”, istaknuo je Denis Čajo, predstojnik Državnog ureda za trgovinsku politiku.

Pritom je pojasnio kako je Europska komisija donijela Strategiju za pristup tržištima radi stvaranja novih mogućnosti za EU izvoznike, uspostavu partnerstva za pristup tržištu zbog lakšeg identificiranja te uklanjanja trgovinskih prepreka, uspostavu baze podataka za pristup tržištu i izvoznog helpdeska za zemlje u razvoju.

Trgovinska politika EU ima tri aspekta – multilateralni aspekt kroz WTO Doha razvojnu rundu, bilateralne ugovore o slobodnoj trgovini te unilateralne ugovore kao što je opći sustav povlastica (GSP).

“Europska Unija ima trgovinske ugovore sa zemljama Europe, mediteranskim zemljama, carinsku uniju s Andorom, Turskom i San Marinom, sa zemljama Latinske Amerike, Južnom Afrikom, Južnom Korejom itd., a pregovara s Indijom, Malezijom, Vijetnamom, Gruzijom, Armenijom, Moldavijom, očekuje završetak pregovora s Kanadom, a s Ukrajinom su pregovori završeni. Europska komisija dobila je mandat i za otvaranje pregovora s Japanom”, rekao je Čajo.

Članstvom u EU Hrvatska preuzima zajedničku trgovinsku politiku Europske Unije. Time prestaju vrijediti ugovori o slobodnoj trgovini sa zemljama CEFTA-e, EFTA-e te Turskom, a primjenjuju se ugovorni odnosi koje EU ima s tim zemljama.

Od 1. srpnja s Albanijom, BiH, Crnom Gorom, Makedonijom i Srbijom primjenjuje se Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) ili Privremeni Sporazum EU sa svakom pojedinom državom. Kosovo i Moldavija nemaju SSP.

“Hrvatska sa zemljama regije ponajviše trguje prehrambenim proizvodima te će imati nepovoljnije carinske uvjete od postojećih“, rekao je Čajo te dodao kako od 1. srpnja Hrvatska primjenjuje i trgovinske zaštitne mehanizme EU, a bit će i članica radnih tijela EU.

O Općem sustavu povlastica (GSP) govorila je Tatjana Vinković iz Državnog ureda za trgovinsku politiku. Radi se o sustavu kojim razvijene zemlje jednostrano odobravaju carinske povlastice zemljama u razvoju i najnerazvijenijim zemljama, a utemeljen je 1968. godine UNCTAD rezolucijom.

Njegovi su ciljevi jačanje gospodarstva zemalja u razvoju i najnerazvijenijih povećanjem njihova izvoza, promocijom industrijalizacije te ubrzanjem njihova gospodarskog razvoja. Danas GSP dodjeljuje 11 razvijenih zemalja svijeta. Hrvatska je korisnica GSP-a i to od Ruske Federacije, Kanade, Novog Zelanda, Australije, Japana i Bjelorusije.

Europska Unija GSP dodjeljuje snižavanjem carinskih stopa zemljama u razvoju prilikom uvoza u EU te ukidanjem carinskih stopa za najnerazvijenije zemlje kod uvoza u EU. Opći sustav povlastica EU obuhvaća 176 zemalja kroz tri režima povlastica i to opći režim, posebni poticajni aranžmani za održivi razvoj i kvalitetno upravljanje tzv. GSP+ te posebni dogovoreni režimi za najnerazvijenije.

Opći režim obuhvaća 110 zemalja, a primjenjuje se za posebno osjetljive (336 tarifnih brojeva, carina je niža od 3,5 do 30 posto) i neosjetljive proizvode (46 tarifnih brojeva – ukida se carinska stopa, osim za poljoprivredne proizvode). Posebni poticajni aranžmani obuhvaćaju 16 zemalja.

“Hrvatska će danom primanja u članstvo EU postati zemlja davateljica EU sustava autonomnog preferencijalnog aranžmana”, rekla je Vinković.

Na seminaru je prikazana i trgovinska politika EU sa zemljama Srednje i Latinske Amerike, Karipskim i Pacifičkim zemljama, a obrađeni su uvjeti trgovine s Peruom, Kolumbijom, Čileom te Meksikom, zaključuje se u priopćenju.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *