Proizvedeno u Hrvatskoj – Marodi: Domaći rezanci, krpice, šurlice …

Proizvodnja tjestenine u čakovečkom Marodiju temelji na tradicionalnim vrijednostima pa je asortiman proizvoda prilagođen gastronomskim posebnostima hrvatskih regija

Tvrtka Marodi svoje je poslovanje započela 1992. godine u međimurskom mjestu Domašincu te se u narednih nekoliko godina uglavnom širila kroz kanale malih, nezavisnih trgovaca u Međimurju.

Godine 1997. proizvodnja se seli u Čakovec što prati i daljnji razvoj poslovanja i širenje po cijeloj Hrvatskoj. Povećanje volumena proizvodnje u narednim godinama tražio je i investiciju u kapacitete pa je Marodi u lipnju 2011. godine u Poslovnoj zoni u Nedelišću kraj Čakovca otvorio novi proizvodni pogon površine 2200 četvornih metara u koji je uloženo oko 10 milijuna kuna.

Dobro osmišljena strategija tržišnog nastupa kroz razvoj vlastitog brenda i značajna ulaganja u proizvodne kapacitete osigurala je Marodiju poziciju jednog od vodećih hrvatskih proizvođača tjestenine koji svoju proizvodnju temelji na tradicionalnim vrijednostima pa je asortiman proizvoda prilagođen gastronomskim posebnostima hrvatskih regija. Tako u Marodi asortimanu možemo pronaći rezance raznih širina i oblika, kašice i krpice, fuži te šurlice.

FOKUS NA HRVATSKU
Veliki broj malih i srednjih poduzetnika u Hrvatskoj bavi se proizvodnjom tjestenine. Ono što svakako ohrabruje je da se hrvatska tjestenina sve više prepoznaje i cijeni pa je u posljednjih desetak godina udio domaće tjestenine na tržištu konstantno rastao.

U tim uvjetima rastao je i čakovečki Marodi koji se posvetio proizvodnji visoko kvalitetne tjestenine s jajima na koju otpada oko 75 posto prodaje, dok preostalu četvrtinu plasmana zauzima jeftinija bezjajčana tjestenina. Kako se asortiman tvrtke temelji na tradicionalnoj hrvatskoj kuhinji u tvrtki vole reći kako je Marodi kao proizvođač “iznikao iz svojih potrošača”.

“Naša komparativna prednost je visoka kvaliteta proizvoda na kojoj inzistiramo. Tjestenina se izrađuje od visoko kvalitetne durum krupice i svježih jaja, duže se suši na nižoj temperaturi, odnosno proces termičke obrade je sporiji i prilagođeniji kako bi se sačuvale nutritivne vrijednosti proizvoda i kupcu na taj način ponudila dodana vrijednost. Proizvodni proces je prilagođen tako da Marodi zapravo funkcionira na principu dobre manufakture, a ne industrijskog pogona”, kaže Stjepan Marodi, direktor tvrtke.

Dodaje kako je cilj Marodija postati nacionalno prepoznatljiv proizvođač tjestenine čemu u prilog ide i činjenica da su uvršteni među vodeće tržišne marke u Hrvatskoj dobivanjem znaka Superbrands Croatia. Usto, upravo je u tijeku postupak dobivanja IFS certifikata čime će se, kažu u tvrtki, dodatno potvrditi kvaliteta proizvodnih procesa koji se od 2006. godine odvijaju prema implementiranom HACCP sustavu.

Marodi tjestenina prisutna je na policama većine trgovačkih lanaca u svim dijelovima Hrvatske. Tvrtka u ovom trenutku zapošljava 20 djelatnika od kojih 12 radi u proizvodnom pogonu u tri smjene.

TRŽIŠTE U PERSPEKTIVI
Stjepan Marodi ističe kako se vrijednost ukupnog hrvatskog tržišta tjestenine, na kojem nema izrazitog lidera, procjenjuje na oko 350 milijuna kuna pri čemu se udio Marodija kreće oko pet posto. Zasad, kako kaže, ne planiraju iskorak u izvoz jer su uvjerenja da na domaćem tržištu postoji dosta prostora za rast pa se prvenstveno na to planiraju i usredotočiti u nadolazećem razdoblju.

Inače, prema podacima Međunarodne organizacije za tjesteninu (International Pasta Organisation – IPO), u svijetu je tijekom 2011. godine proizvedeno 13,6 milijuna tona tjestenine. Vodeća zemlja proizvođač je dakako Italija koja zauzima gotovo četvrtinu udjela u globalnoj proizvodnji s 3,3 milijuna tona godišnje.

Na drugom mjestu su Sjedinjene Američke Države s 2 milijuna tona, a slijede Brazil s 1,3 i Rusija s nešto iznad milijun tona godišnje proizvodnje. Hrvatska na listi zemalja proizvođača tjestenine zauzima 40. mjesto s godišnjom proizvodnjom od 13.000 tona u 2011. godini. Od nama bliskih zemalja važno je spomenuti Mađarsku u kojoj se proizvodi 66.000 tona, Austriju s 54.778 tona, Slovačku s 22.000 tona i Sloveniju sa 6261 tona.

TJESTENINA KRALJICA TANJURA
Za kvalitetnu i izbalansiranu prehranu ljudskom su organizmu neophodne bjelančevine i životinjskog i biljnog podrijetla.

Tjestenina Marodi proizvodi se isključivo od durum pšenice koja ima do 50 posto više bjelančevina nego obična pšenica pa su i proizvodi samim time kvalitetniji.

Tjestenina s jajima nutritivno je bogatija od tjestenine bez jaja, a usto je i gurmanski atraktivnija jer pruža bolji okus uz intenzivniju žutu boju i žilaviju konzistenciju. Bjelančevine jaja iznimno su visoke biološke vrijednosti (čak 93,7%), zbog čega se biološka vrijednost bjelančevina u hrani mjeri usporedbom s proteinima u jajetu.

Jaje sadrži sve esencijalne aminokiseline te je odličan izvor fosfora, selena, pantotenske kiseline, riboflavina, vitamina B12, A i D. Dobar je izvor željeza, cinka, vitamina B6 i fosfata te osrednji izvor kalcija, magnezija, kalija, tiamina i vitamina E. Dodana svježa jaja kao izvor bjelančevina životinjskog podrijetla i durum krupica kao izvor bjelančevina biljnog podrijetla čine tjesteninu bogatom nutritivnom hranom.

S druge strane, tjestenina bez jaja pogodna je za osobe alergične na jaja, kao i za vegetarijance i vegane. Važno je znati kako je durum posebno selekcionirana vrsta pšenice koja se od tzv. običnih sorti razlikuje svojom veličinom, tvrdoćom i većim sadržajem bjelančevina i beta karotena te manjim sadržajem glutena.

Durum krupica je kao sirovina, zbog svih ovih karakteristika, znatno skuplja od običnog brašna te se koristi za proizvodnju tjestenine visoke kvalitete pa se zbog toga naziva “tjesteninska pšenica” (pasta wheat).

Imajući sve ovo u vidu, u Marodiju su mišljenja kako se konstantnom edukacijom i marketinškim aktivnostima treba utjecati na svijest potrošača o povećanju kvalitete ishrane u čemu tjestenina može biti važan čimbenik.

To potkrjepljuju i podatkom da Talijani s 26 kg po stanovniku godišnje konzumiraju tri do pet puta više tjestenine od Hrvata i pritom se ubrajaju među najduže živuće narode na svijetu.

“Želimo da se promijeni uvriježeni pristup u gastro kulturi Hrvata koji tjesteninu u velikoj mjeri doživljavaju kao prilog, a ne kao glavno jelo. Takav stav je pogrešan i na tome trebamo raditi kako bismo postigli da tjestenina postane kraljica tanjura čime će se povećati i kvaliteta ishrane potrošača, dakako pod uvjetom se radi o kvalitetnoj i pravilno pripremljenoj tjestenini”, poručuju iz Marodija.

Komentari

  1. ivanka kaže

    Iz celja slo. vama kažem da imam izletniško kmetijo kot kuče i kupujem vaše rezance i ribano kašico ne radim več kot kuče uzima mi puno vremena zato se poslužujem vaših proizvoda so mi najbolji kao domači niko nezna da je to proizvodnja svaka vam čast.

    Jeli slučajno šaljete po pošti na adreso? Zanima me cena-ribana kašica 4oog sa mrkvom i uski rezanci sa mrkvom i svježim jajima.

    GMAIL: ivana.mirnik@gmail.com

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *