Genetski modificirana hrana: GMO slobodni

U Hrvatskoj se trenutačno ne uzgajaju biljke oplemenjene genetičkim inženjerstvom, a prema vrijedećoj zakonskoj regulativi, hrana koja sadrži udio GMO-a viši od kritičnog mora biti posebno označena na deklaraciji

Pitanje o genetski modificiranim organizmima (GMO) već se dulje vrijeme servira na brojnim okruglim stolovima za kojima se raspravlja o negativnim i pozitivnim elementima GMO-a. Drugo je pitanje, međutim, servira li se GM hrana za stolovima u blagovaonicama hrvatskih građana. Oni ipak još uvijek ne blaguju jagode s genima ribe ili svjetleće lubenice s genom krijesnica.

Zasad je sigurno da ih nema niti na poljima jer se u Hrvatskoj trenutačno ne uzgajaju biljke oplemenjene genetičkim inženjerstvom, a prema vrijedećoj zakonskoj regulativi, hrana koja sadrži udio GMO-a viši od kritičnog (0,9 posto) mora biti posebno označena na deklaraciji. Kontrola prisutnosti GMO-a u hrani provodi se u laboratoriju Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo.

Dosad je analizirano više od 3000 uzoraka, od čega je najmanje 168 uzoraka bilo pozitivno na prisutnost GMO-a. Prag od 0,9 posto određuje Uredba Vlade o razini genetski modificiranih organizama u proizvodima ispod koje proizvodi koji se stavljaju na tržište ne moraju biti označeni kao proizvodi koji sadrže genetski modificirane organizme. Zasad u Hrvatskoj nije odobren nijedan GM proizvod.

“Sve županije u Hrvatskoj proglasile su se GMO slobodnim, o čemu će pri budućem odlučivanju svaka Vlada morati voditi računa“, kaže profesor Marijan Još koji se bavi bioetičkim posljedicama GMO-a.

ZA I PROTIV
I dok pobornici GM hrane smatraju da je njezina proizvodnja jeftinija, neškodljiva za zdravlje te da može dokinuti glad u svijetu, njezini protivnici smatraju da genetski promijenjeni proizvodi ne samo da izravno škode zdravlju, nego predstavljaju veliku opasnost i za okoliš u kojemu agresivno zauzima prostor mijenjajući ravnotežu.

Taj ideološki rasjed vidljiv je i na zemljopisnoj razini. Američko gledište je da je GM hrana sigurna, genetski modificirani usjevi su mnogo otporniji na bolesti, a ova vrsta hrane može ekonomično nahraniti mnoge. Europska unija, pak, promovira zdraviju, prirodniju, ekološku hranu te smatra da su rizici GM prehrane na čovjeka i okoliš ipak veći od njezine dobrobiti.

Genetičko inženjerstvo pokazalo je svoju snagu na području medicine i farmacije te je na tim područjima opće prihvaćeno i dobrodošlo.

Genetičkim se inženjerstvom više od 20 godina proizvodi humani rekombinantni inzulin, kao i brojni drugi lijekovi, posebice hormoni. Kad je riječ o lijekovima, mnogi potrošači lakše prihvaćaju biotehnologiju kao korisnu za njihovo zdravlje.

REZULTATI ISTRAŽIVANJA
U Hrvatskoj je prilično teško naći osobu koja će otvoreno i javno pričati o pozitivnim aspektima GM proizvoda. Dosad su u svijetu provedene brojne studije o utjecaju GM hrane koje su dale različite rezultate.

Europska komisija je krajem 2010. godine objavila opsežno istraživanje “A decade of EU-funded GMO RESEARCH (2001. – 2010.)”. Studija prenosi rezultate istraživanja oko 130 znanstvenih projekata, pokrivajući razdoblje od oko 25 godina istraživanja i više od 500 neovisnih znanstvenih grupa. Najvažniji je zaključak da biotehnologija, a posebno GMO, nije sama po sebi opasnija nego klasične tehnologije oplemenjivanja bilja.

S druge strane, tim francuskih znanstvenika s pariškog sveučilišta proveo je istraživanje na štakorima koje je pokazalo da je genetički modificirana hrana štetna. Francuski znanstvenici gotovo su dvije godine provodili pokuse na životinjama i GMO kukuruzu. Otkrili su da konzumiranje genetički modificiranog kukuruza američke tvrtke Monsanto može izazvati tumore i skratiti životni vijek.

Iznenađenje rezultatima vlastitog istraživanja nije mogao sakriti niti doktor Arpaud Pusztai, veliki zagovaratelj genetske tehnologije sa škotskog Rowett Research Institutea. Za vrijeme jednoga od svojih laboratorijskih istraživanja očekivao je potvrdu sigurnosti GM hrane, ali su, na njegovo neugodno iznenađenje, štakori koje je hranio GM krumpirom imali znatno slabiji imunološki sustav, manji mozak i ,pokazalo se, oštećenja vitalnih organa.

POLITIČKO PITANJE
Osim što izaziva velike prijepore oko zdravstvenih posljedica, GMO je već davno ušao i na svjetsku političku arenu. Najveći pobornik GMO hrane je SAD u kojem djeluje Monsanto, najmoćnija korporacija za proizvodnju GM hrane. U toj zemlji je proizvodnja i promet GM proizvoda slobodan i ne postoji propis koji nalaže označavanje takve hrane na deklaracijama kao što je to primjer u EU.

Kao najmoćnija svjetska zemlja, raspolaže dovoljno snažnim argumentima u nagovaranju brojnih zemalja da dopuste uzgoj i promet GM proizvoda, što joj je uspjelo kod nekolicine južnoameričkih zemalja. Takvi pritisci dokazani su u brojnim povjerljivim dokumentima koje je u javnost pustio WikiLeaks, a u tom se kontekstu spominje i Hrvatska.

“Između Monsanta – najutjecajnije multinacionalne korporacije, i Vlade SAD-a postoje rotirajuća vrata kroz koja se stalno izmjenjuju visoko pozicionirani djelatnici, pa je jasno da je utjecaj Monsanta na Vladu SAD-a golem. U svijetu globalizacije samo ona korporacija koja vlada najvećim tržištem može ostvariti najveći profit. Stoga je za očekivati da korporacije koje kontroliraju ili bi željele kontrolirati svjetsku proizvodnju hrane mogu ostvariti maksimalni profit. Pritom korporacije ne vode računa o prehrambenoj kvaliteti proizvoda niti o okolišu“, kaže Jošt.

PRITISAK I OTPOR
Pritisak SAD-a za širenje GMO usjeva u EU je očito velik, ali ni otpor nije ništa manji. Najava sklapanja velikog sporazuma o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU postavlja pretpostavku da će i pitanje GMO-a doći na red te da će pritisak da EU dopusti slobodan promet i proizvodnju GMO-a uroditi plodom.

“Mnoge europske države, ili njihove pojedine regije, proglasile su se GM slobodnim.  Iz navedenih razloga ne smatram da će doći do masovnog korištenja GMO hrane i sjemena u Europi. Postojat će trajni pritisak i sve jači otpor“, objašnjava Jošt, uvjeren da se konkurentnost Europe u proizvodnji hrane neće zasnivati na jeftinoj GMO hrani, već na mnogo vrednijoj, sve više traženoj i skupljoj organskoj hrani.

Čovjek, međutim, već stotinama godina mijenja strukturu biljaka kako bi ih poboljšao i učinio otpornijima na klimatske uvjete i kukce i tako postigao veću produktivnost. Upravo je to, uz povećanje proizvodnje mnogo jeftinije hrane za cijeli svijet, jedan od glavnih argumenata pobornika GMO-a. Jošt smatra da je upravo ta veća produktivnost GM usjeva samo neostvareni san.

“Stvarnost je potpuno drugačija: RR-soja u Argentini zbog pojave novih biljnih bolesti danas rađa i do 40 posto manje od konvencionalnih sorti soje. GM kukuruz također nije rodniji od konvencionalnih hibrida kukuruza. Pored toga, sve su izraženije tolerantnosti korova na herbicid Roundup, kao i kukuruznog moljca na toksični protein koji stvara GM biljka“, upozorava Jošt.

Pitanje GM hrane ostat će jedno od najkontroverznijih pitanja današnjice oko kojega će se još dugo lomiti koplja. Sigurno je samo da u Europi postoji snažan otpor slobodnoj proizvodnji GM hrane i da će Hrvatska pratiti EU što god odlučila u vezi GMO-a u budućnosti u kojoj bi, tko zna, jednom i puževi mogli letjeti.

Ante Pavić,
slobodni novinar

Komentirajte članak

Ukoliko želite priložiti sliku uz komentar nabavite gravatar!