Inflacija pala na najnižu razinu u 15 mjeseci

U svibnju je u Hrvatskoj inflacija skliznula na 1,6 posto, najnižu razinu od veljače prošle godine i niže nego što se očekivalo.

Prema danas objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u svibnju su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, ostale nepromijenjene u odnosu na travanj, dok su u odnosu na svibanj prošle godine porasle za 1,6 posto. To predstavlja oštro usporavanje inflacije, s obzirom da je mjesec dana prije iznosila 3,3 posto, i to je najniža stopa inflacije od veljače prošle godine, kada je iznosila 1,3 posto.

Slabljenje inflacije se očekivalo, no ne tako oštro. Pet makroekonomista, koja su sudjelovala u anketi Hine, procjenjivala su u prosjeku da su u svibnju potrošačke cijene porasle za 2,1 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene kretale su se u rasponu od 1,8 do 2,5 posto.

Zbog povećanja stope PDV-a u ožujku prošle godine, a kasnije cijena struje i plina, inflacija se u drugom dijelu prošle godine kretala iznad 4 posto da bi u siječnju ove godine dosegnula 5,2 posto, najvišu razinu od 2008. godine. Od tada inflacijski pritisci postupno slabe.

“Slabljenje inflatornih pritisaka bilo je očekivano i posljedica je baznog učinka, s obzirom da su u svibnju prošle godine porasle cijene električne energije i plina, dok je u ožujku prošle godine povećan PDV. U svibnju je učinak tog porasta cijena iščeznuo, a pritisaka sa strane potražnje nema. Godišnje stope rasta potrošačkih cijena od početka krize pokazuju da su snažniji inflatorni pritisci bili u najvećoj mjeri generirani rastom administrativno utvrđenih cijena, dok poticaj rastu cijena zbog oporavka i rasta potražnje izostaje”, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.

U svibnju su, u odnosu na prethodni mjesec, cijene dobara porasle za 0,1 posto, dok su cijene usluga pale za 0,4 posto.

Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, u svibnju su, u odnosu na travanj, najviše porasle cijene odjeće i obuće, 1,3 posto, zbog novih kolekcija, dok su cijene prehrane i bezalkoholnih pića, uključujući cijene svježeg voća i povrća te mlijeka, ojačale 1,2 posto.

Cijene ugostiteljskih usluga porasle su, pak, na mjesečnoj razini za 0,3 posto, a cijene rekreacije i kulture za 0,2 posto. Rast od 0,1 posto zabilježile su cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja, kao i cijene ostalih dobara i usluga.

S druge strane, u svibnju su na mjesečnoj razini najviše, 2,3 posto, pale cijene komunikacija, a s padom od 2,2 posto slijedile su cijene prometa, koje sadrže cijena goriva za osobna vozila.

Cijene zdravstva pale su, pak, za 1,4 posto, dok su cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva skliznule 0,3 posto.

U ostalim su segmentima cijene ostale nepromijenjene na mjesečnoj razini.

Na godišnjoj su razini, pak, najviše, 7,5 posto, porasle cijene alkoholnih pića i duhana, a s rastom od 6 posto slijede cijene prehrane i bezalkoholnih pića.

Cijene ugostiteljskih usluga porasle 1,9 posto, dok su cijene ostalih dobara i usluga porasle za 1,6, a stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva za 1,1 posto.

Cijene rekreacije i kulture porasle su, pak, 1 posto, zdravstva 0,8, pokućstva i opreme za kuću 0,4, a obrazovanja 0,3 posto.

S druge strane, najviše su, 4,4 posto, na godišnjoj razini pale cijene odjeće i obuće.

U segmentu prometa, u kojem su sadržane i cijene goriva za osobna vozila, cijene su oslabile 4,1 posto, dok su cijene komunikacija skliznule 2,8 posto.

“U narednim mjesecima očekujemo zadržavanje razmjerno niskih stopa inflacije. Bez oporavka gospodarstva, pritisaka na rast cijena nema. S druge strane, ulaskom u Europsku uniju trebalo bi doći i do pojeftinjena određenih proizvoda, kao što su prehrambeni proizvodi, i komunikacijskih usluga”, zaključuju analitičari Raiffeisenbank Austria. (H)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *